Influenseri: Prolazni trend ili novi poslovni model

S jedne strane – pričamo o platformama za povezivanje, dijeljenje sadržaja i zabavu sve brojnijeg digitalnog društva, kako ga naziva Manuel Castells. A s druge strane, proteklih par godina, pričamo o novom poslovnom modelu: vrijednim ugovorima, velikom dosegu i uticaju na krajnjeg korisnika te značajnoj konverziji i promjeni poslovne logike, zarade i uspjeha.

Mislite i dalje da je Instagram platforma za zabavu i ‘gubljenje vremena’ te da su influenseri zanemarivi u nekom poslovnom modelu? Možda smo o tome mogli i raspravljati do sada, ali, 2019. godina iznjedrila je novu milijarderku na Forbesovu listu najbogatijih ljudi svijeta i to mladu, 20-godišnjakinju, Kajli Džener, najmlađu pripadnicu Kardašijan porodice.

Kada pogledamo poslovanje, mlada Džener ima sve što mlada preduzetnica treba da ima: svoj brend, svoju kompaniju i svoje potrošače. No, ono što je presudno u ovoj poslovnoj priči je platforma promocije i širenja uticaja.

Kardašijan klan, pa tako i mlada Kajli, bez obzira na to voljeli ih ili ne, odlično koristi nove medije za širenje svog poslovanja, svog uticaja i svoje prepoznatljivosti. Mlada Džener tako je za Forbes izjavila da su upravo ‘društveni mediji odlična platforma za lak pristup fanovima i korisnicima’. Time je potvrdila tezu da društveni mediji, a danas posebno Instagram, postaju poslovno važni kanali širenja uticaja. A što imate veću zajednicu, odnosno, što ste veći infleunser, vaše prilike, mogućnosti i vaša zarada time je veća.

No, pitanje oko kojeg se trebamo primarno fokusirati nije da li su ‘influenseri dobra ili loša stvar’ i ‘šta dalje s ovim trendom’, već ‘zašto danas vjerujemo osobama koji dijele sadržaje na društvenim medijima, a ne vjerujemo tradicionalnim auteritetima?’.

Utjecaj na publiku – priča o povjerenju

Priča o influenserima, osobama koje imaju uticaj na svoju publiku putem interneta, priča je o povjerenju.

Razlog zašto su influenseri ‘zvijezde’ današnjice stoji iza velike promjene koju je donio 21. vijek. Naime, odgovor na pitanje ‘kome publika vjeruje’ okrenuo se naglavačke, a bez povjerenja danas u gotovo niti jednom području nema poslovnog uspjeha.

Prije nego je 2019. godina isprofilirala prvu social media milijaderku, 2018. je donijela potpuni preokret paradigme povjerenja.

Podaci Eurobarometra za 2018. potvrdili su rast stope nepovjerenja u nacionalne vlade (61%), a Edelman Trust Barometer (2018.) donio je podatke o globalnom povjerenju u medije (naime, prema njihovom izvještaju čak 63% korisnika ne zna raspoznati kvalitetnu vijest).

Isto istraživanje dalo je podatak o novom segmentu povjerenja, a to je da čak 54% ispitanika širom svijeta smatra da su drugi online korisnici ‘a person like yourself’ jako ili izuzetno kredibilni. I upravo to je potvrda uticaja i istaknutosti influensera i popularnosti njihovih sadržaja u online okruženju.

Ono što je fascinantno je da svako od nas, smrtnika, nepoznatih javnih osoba i običnih internetskih korisnika ima priliku postati poznat i uticajan, odnosno influenser. I dok se većinom usmjeravamo na sam pojam, ja sam se htio fokusirati na poslovne prilike koje se mogu ostvariti kroz ovaj popularan i pomalo demonizovan pojam influensera. I dok danas veliki celebrityji imaju milionske zajednice, meni su upravo obični korisnici zanimljivi u ovom trendu, jer savršeno objedinjuju ono što platforma pruža i uticaj koji se može ostvariti.

Tako sam, za potvrdu poslovnog modela influensera, proizvoljno odabrao 3 mikroinfluencerke: Teu Dujmić i Mašu Mariju Čotić, studentice Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Marijanu Brankov, hrvatski plus size model i studentkinju Univerziteta VERN’.

S ciljem ispitivanja poslovnog modela koji razvijaju i koji se veže za influensere postavio sam im pitanja za objašnjenje ovog fenomena kao novog poslovnog modela i prilike za rad. Cilj upitnika je ispitati mogućnosti koje novi mediji nude korisnicima u vidu okupljanja publike i dijeljenja vlastitog sadržaja, a posebno prilika koje su moguće u zaradi.

“Nije sve u parama”

Ono što su ispitanice odgovorile vezano za prihod influensera ide na sinergiju ugovora koji se dogovore te onoga što korisnici očekuju od njih.

Tako je Tea Dujmić istakla kako ‘nema smisla sklapati ugovor isključivo radi zarade, jer ćete tako izgubiti povjerenje korisnika koji prate vas i vašu autentičnost’, ali je isto tako istaknula da ‘prihod u novim medijima donose ugovori, odnosno saradnje’.

Na upit o onome što je njima važnije za uspjeh: dobra poslovna prilika ili dobar sadržaj, Marijana Brankov je odgovorila da ‘nije sve u novcu’ te da ona ne bi mogla prihvatiti saradnju ili promociju proizvoda u koji ne vjeruje.

Marija Maša Čotić to je kratko objasnila da ‘je dobra ona poslovna prilika koja se iskomunicira dobrim sadržajem’ te da je za nju ‘kvalitet objava puno važnija od kvantiteta’.

Na komentar o zanimanju influensera kao novog poslovnog modela, ispitanice su odgovorile da društveni mediji već sada postaju platforma za samozapošljavanje te da, iako ne mogu tačno potvrditi da će se model održati ovakav, ono što je sigurno da predstavlja promjenu u promociji i kreiranju sadržaja. No, sve su istakle da je ključ uspjeha upravo u autentičnosti i što originalnijem, iskrenijem i kreativnijem prikazu i profiliranju sebe.

Konačno, da li je moguće živjeti od svog utjecaja na društvenim medijima? Ispitanice su rekle da se može, ali da je puno više influensera kojima to nije primaran posao.

Konačno, voljeli ih ili ne, influenseri imaju naše povjerenje, a po njihovoj popularnosti i zaradi vidimo da pričamo o novom modelu promocije. No, ono što njihov fenomen čini još istaknutijim i ekskluzivnijim je mogućnost da bilo ko od nas, samo zahvaljujući svojoj digitalnoj prisutnosti i dijeljenju sadržaja u online okruženju, postane uticajan.

Piše: Domagoj Bebić, Poslovni dnevnik