Ribarstvo je biznis budućnosti: Svjetska potrošnja ribe premašila 20 kg po stanovniku godišnje

Potrošnja ribe se povećava u cijelom svijetu, a uzgoj ribe smatra se poslom budućnosti.

Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) već godinama upozorava na stagnaciju ulova ribe u odnosu na rast stanovništva. Potrošnja ribe je 2016. godine premašila 20 kilograma po stanovniku, a najveća je potrošnja morske ribe. Slatkovodne predovde šaran i kalifornijska ili ružičasta pastrmka.

Za najzdravije ribe smatraju se losos, tuna i pastrmka – masne ribe koje su jedan od najvažnijih izvora masnih kisjelina omega-3. Međutim, losos je za većinu prosečnih kupaca nedostižan, jer je cijena fileta preskupa za prosječan džep.

Stručnjaci preporučuju i skušu, koja se nekada smatrala hranom za siromašne, a sada se nalazi na listi najpoželjnijih namirnica. Ova vrsta ribe dobar je izvor selena koji jača imunitet, ali je preporuka da se biraju sitnije skuše, jer sadrže manju količinu žive.

Međutim, stručnjaci kažu i da one ribe koje se nalaze na vrhu lanca ishrane, kao što su morski pas ili tuna, sadrže više teških metala, jer se hrane manjim ribama, ali i da toksine najviše sadrže ribe s većim procentom masti. Riba često dolazi iz različitih, čak i najudaljenijih djelova svijeta, a u praksi izostaju i ne sprovode se adekvatne mjere provjere sastava, kvaliteta i izvora tih namirnica, piše ekapija.

Kako da budemo sigurni u to koju ribu kupujemo? U praksi bi trebalo da postoje određene oznake na pakovanju – trgovački naziv namirnice, postupak proizvodnje i ribolovna zona gdje je riba uhvaćena. Ukoliko je riba uzgojena, onda bi morali da budu navedeni porijeklo i država u kojoj je obavljena posljednja faza uzgoja. Ribolovna zona obilježava se po međunarodnim pravilima sa FAO i brojem područja.