Crnogorski Telekom i M:tel protiv izmjena Zakona o zaštiti potrošača: Može li kupac biti previše zaštićen?
Potrošači u Crnoj Gori su u ugovornim odnosima ekonomski slabija strana, pa im je izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača omogućena bolje zaštita, čemu su se usprotivili Crnogorski telekom i M:tel tražeći da se poštuje princip jednakosti pravne zaštite i da se zakon mora tumačiti nepristrasno. Smatraju da se na ovaj način favorizuje potrošač.
Crnogorski Telekom tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama ovog zakona zatražio je da se izbriše član 4 stav 3 koji predviđa da će se odredbe ovog zakona u slučaju spora tumačiti u korist potrošača. Predlagač Ministarstvo ekonomije taj predlog je odbilo, piše Pobjeda.
“Građansko pravo podrazumijeva ravnopravnost subjekata ugovora, ali u praksi nije jednostavno osigurati načelo ravnopravnosti stranaka, naročito ako je jedna strana u tom odnosu slabija, zbog čega je i nastala potreba njegove dodatne zaštite. Stoga su od vremena prvih Direktiva (87/102/EEZ) o zaštiti potrošača, u odnosima sa trgovcem, specijalna pravila propisana u korist potrošača”, kategorični su iz ovog resora.
Odgovarajući M:telu koji smatra da se na ovaj način krši osnovni ustavni princip, pravo na pravično suđenje, iz Ministarstva su naveli da je činjenica da je potrošač slabija strana na tržištu jer trgovac raspolaže sa više znanja i informacija o proizvodima koje prodaje u odnosu na potrošača koji ih kupuje, te bez posebnih pravnih pravila može doći do neravnoteže na tržištu, i to na štetu potrošača.
“Time se ujedno štite i osnove funkcionisanja unutrašnjeg tržišta na kome počiva Evropska unija. Stoga, ovakva rješenja nijesu suprotna Ustavu, niti međunarodno preuzetim obavezama, već upravo suprotno”, navode iz Ministarstva ekonomije.
Nije prihvaćen ni prijedlog Crnogorskog telekoma da se u članu 41, stav 1, definiše krajnji rok kada trgovac ne može isključiti potrošača.
“Navedeni prijedlog se ne prihvata, s obzirom na to da se navedena odredba odnosi na bilo koji sudski, vansudski ili upravni postupak, te nije moguće određivati krajnji rok u kome će se isti, kao i postupak po eventulnoj žalbi ili tužbi, okončati. Kako je primjedba direktno vezana za pojave iz prakse koje navodite, ukazujemo da zaštitu uživa samo onaj potrošač koji redovno plaća nesporne iznose računa. S druge strane, u slučaju neplaćanja nespornih iznosa (kako navodite u primjedbi) trgovac ima na raspolaganju sva pravna sredstva u skladu sa ovim, kao i drugim materijalnim i procesnim zakonima za zaštitu svojih komercijalnih interesa, a potrošač dodatno u takvim slučajevima preuzima izvjestan rizik da snosi troškove takvih postupaka uključujući gdje je primjenljivo i druge troškove (zatezne kamate i drugo)”, piše u odgovoru ministarstva.
