Prvomajski marketing: Vlada predložila datum za povećanje minimalca

Vlada je predložila da se povećanje minimalne zarade za 15 odsto, odnosno na 222 eura primijeni od 1. jula tekuće godine, naravno, ukoliko se među socijalnim partnerima, u okviru Socijalnog savjeta, prethodno postigne saglasnost, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Darko Radunović i podsjetio da predlog Vlade podrazumijeva i smanjenje opterećenja rada za dva odsto.

“Povećanjem sa sadašnjih 193 na 222 eura, minimalna zarada će iznositi 43 odsto prosječne zarade u zemlji, što je iznad prosjeka u EU gdje je ovaj odnos na nivou od 40 odsto”, rekao je ministar.

On napominje da je u javnosti bilo dosta kritike što o povećanju minimalne zarade nijesu ranije donijeli odluku. Međutim, kako ocjenjuje Radunović te kritike nijesu uvažavale kompleksnost ovog pitanja.

“Naime, svaka ovakva mjera mora biti sagledana ne samo kroz potrebu rasta dohotka onih koji primaju minimalnu zaradu, nego i sa stanovišta uticaja na zaposlenost, poslovanje i, naravno, na budžet države. Primjera radi, jasno je da se radi o povećanom opterećenju poslodavaca na koje oni mogu reagovati smanjivanjem zaposlenosti. Da bismo tu mogućnost minimizovali, smanjili smo doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje koji pada na teret poslodavca, za dva procentna poena. Dakle, tek kada smo pažljivo razmotrili sve implikacije povećanja minimalne zarade i procijenili njihov uticaj i kada su se, u znatnoj mjeri, stekli uslovi po osnovu fiskalne konsolidacije, odlučili smo se za ovaj prijedlog”, pojasnio je Radunović.

On napominje da su sindikati predlagali da se minimalna zarada poveća na 250 eura, što bi izazvalo ukupno godišnji rast troškova poslovanja od 41 milion eura.

“Sigurno je da bi, pored smanjenja konkurentnosti privrednih subjekata, pa i ugrožavanja ekonomskog rasta u cjelini, jedan od efekata bio i otpuštanje zaposlenih, u značajnom obimu, što odmah uzrokuje rast neformalne ekonomije. Treba imati u vidu i proističući rast budžetskih troškova za plate, penzije, nezaposlenost i za socijalna davanja od oko 5,2 miliona eura, što je, u ovom momentu, neizdrživo za naš budžet. Povećanje minimalne zarade na 222 eura, prema našem scenariju, svodi pomenute rizike na najmanju moguću mjeru, jer je rast troškova poslodavca po ovom osnovu značajno manji, posebno ako se ima u vidu i pomenuto smanjenje stope doprinosa. Istovremeno, razlika između prijedloga sindikata i Vlade u odnosu na obim rasta minimalne zarade se, u budžetu, projektuje kao ušteda od tri miliona eura”, rekao je Radunović.

Iz Vlade je nedavno najavljeno da će novo povećanje minimalca biti naredne godine. Odgovarajući na pitanje da li već imaju okvirne projekcije koliko povećanje minimalca i smanjenje opterećenja rada se može očekivati tada Radunović je naglasio da će za odlučivanje o mogućem novom povećanju minimalne zarade, ključni parametar biti efekat povećanja koje smo predložili.

“Tu prvenstveno mislim na uticaj u odnosu na zaposlenost, odnosno na mogućnost otpuštanja kao reakciju poslodavaca. Dakle, bilo bi neozbiljno licitirati o procentu i terminu novog povećanja minimalne zarade dok se ovo koje je predloženo ne aktivira. U svakom slučaju, građani mogu biti sigurni da je pitanje kretanja minimalne zarade praktično stalni predmet naše pažnje i analize”, tvrdi ministar finansija.

Radunović je poručio da je poboljšanje materijalnog položaja radnika u Crnoj Gori i kvaliteta njihovog života kontinuirani posao Vlade, i to nikako nije samo deklarativni stav.

“Nije jednostavno djelovati u tom smjeru, posebno kada se opredijelite za odgovornu, sistemski osmišljenu i dugoročnu ekonomsku politiku, bez populističkih izjava i mjera. Priznaćete, prilično je jednostavno povećati minimalnu zaradu, plate u javnom sektoru, penzije i socijalna davanja, ne vodeći računa o katastrofalnim posljedicama po državu, ako takve odluke nemaju ekonomsko utemeljenje i opravdanost. Zato Vlada nastoji da cijeli crnogorski ekonomski brod gura naprijed, a da se poboljšanje standarda dešava kao proističuća posljedica takvog progresa i rasta”, smatra on.

Prema njegovim riječima za vrijeme mandata ove Vlade otvoreno je više od 15.000 novih radnih mjesta, uz dodatna pozitivna očekivanja u ovom segmentu bazirana na projekcijama ekonomskog rasta, ali i suzbijanja sive ekonomije.

“I pominjano povećanje minimalne zarade za 15 odsto imaće značajan efekat i direktan uticaj na oko 35.000 zaposlenih, a, rekao bih, ne samo na njih. U kontinuitetu radimo i na drugim sferama opšteg standarda. Primjera radi, aktivni smo u rješavanju stambenih potreba svih građana kojima je ovo pitanje suštinsko. Podsjetiću da je projekat “1000+” aktivan već jednu deceniju. Samo kroz njega su, do sada, stambeno pitanje riješila 1.162 domaćinstva”, napomenuo je on.

Vlada je najavila ofanzivu protiv sive ekonomije. Na pitanje kakav efekat u ovoj godini očekuju Radunović je rekao da radikalno smanjenje sive ekonomije vidi kao ozbiljan finansijski potencijal države.

“Zato smo, u donošenju svih mjera iz nadležnosti Ministarstva koje vodim, izuzetno pažljivi, upravo u odnosu na mogućnost da bi konkretna mjera mogla uticati na rast sive ekonomije. S druge strane, siva ekonomija je ozbiljna smetnja tržišnoj konkurenciji i zdravom ekonomskom razvoju. Dakle, ofanzivni odnos u borbi protiv neformalnog poslovanja je stalna obaveza Vlade i preduslov uspješnosti, ne manje značajan od bilo kog drugog ekonomskog fronta. Zato raduje povećani intenzitet rada i ojačavanje Komisije za suzbijanje sive ekonomije i, naravno, još početni, ali vidljivi rezultati tog rada. Poseban fokus u ovom djelovanju mora biti usmjeren na nelegalni promet usluga i, prvenstveno, akciznih roba i na neformalno zapošljavanje, u prvom redu u sektorima turizma, trgovine i građevinarstva”, kazao je on između ostalog.

Radunović je komentarisao i podatak da 53,5 odsto privrednih subjekata ima po jednog zaposlenog.

“Suštinu privrednog poslovanja čini nastojanje subjekata da maksimizuju efekte i smanje troškove. Pored regularnih mogućnosti i poslovne vještine, koriste i zakonske praznine, neefikasnost kontrolnih organa, nedostatak regulative, pa i socijalne okolnosti. Konkretan primjer pokazuje da naše kontrolne aktivnosti ne smiju biti samo proceduralne i formalne, nego da moraju i suštinski pristupati predmetu. Drugim riječima, nije nezakonito imati firmu koja upravlja hotelom sa samo jednim zaposlenim, ako su ostale kadrovske potrebe zadovoljene na legalan način kroz privremeno (ali formalno) zapošljavanje, kroz ugovor kojim se menadžment prepušta drugoj instituciji i sl. Međutim, ako toga nema, jasno je o čemu se radi. No, čak i u takvim slučajevima, da bi se primijenila sankcija, mora postojati zakonsko utemeljenje, bez obzira na očiglednost malverzacije. Dakle, Komisija za suzbijanje sive ekonomije mora, pored ostalog, da osmisli i zakonski utemelji model kontrole očiglednih zloupotreba koje sadašnjom regulativom nijesu prepoznate kao predmet sankcije”, zaključio je Radunović.