EBRD: Ekonomija Crne Gore značajno će usporiti u ovoj i narednoj godini
EBRD očekuje nastavak ravnomjernog privrednog rasta u šest država Zapadnog Balkana u 2019, uprkos nepovoljnoj situaciji u međunardnom ekonomskom okruženju, usljed koje može doći do usporavanja dinamike rasta u nekim zemljama u regionu.
U prognozi predstavljenoj na redovnom godišnjem sastanku banke u Sarajevu, EBRD navodi Crnu Goru i Srbiju kao najbrže rastuće ekonomije u regionu u 2018. i dodaje da obje zemlje karakteriše jak priliv investicija, prenosi eKapija.
Rast u Crnoj Gori bio je neočekivano visok. U 2018, iznosio je skoro 5%, a glavni pokretači bili su izgradnja autoputa, projekti vezani za nekretnine u priobalju i izuzetno jaka turistička sezona i dalji rast privatne potrošnje. Završetak velikih investicionih projekata i nastavak fiskalne konsolidacije dovešće do značajnog usporavanja rasta na 2,8% u 2019. i 2,6% u 2020.
Ostale zemlje u regionu takođe su zabilježile značajan rast u ovoj godini, a Sjeverna Makedonija se oporavila pošto se rast gotovo potpuno zaustavio prethodne godine. Rješavanje problema imena države trebalo bi da ubrza proces pridruživanja EU i doprinese da ova zemlja ima bolje izglede za investicije i rast.
Govoreći o perspektivama regiona, glavni ekonomista EBRD-a Peter Tabak naveo je da su dalje reforme i jačanje investicija neophodni za postizanje takvog rasta kakav bi dugotrajno doveo do podizanja nivoa prihoda na nivo Evropske unije.
“Snažnije regionalne integracije, dijelom i kroz uklanjanje preostalih carinskih i necarinskih barijera, stvorile bi nove mogućnosti za rast, kako za domaće firme, tako i za strane investitore”, dodao je Tabak.
Po predviđanjima, Albanija će ostvariti rast od 3,9% u 2019. i 2020, nešto manje nego 4,1%, koliko je ostvarila u 2018. To ukazuje na kontinuirane rizike vezane za investicije, a koji su povezani za usporavanjem ekonomije u eurozoni, glavnom ekonomskom partneru Albanije. Unutrašnji rizici odnose se na visok nivo javnog duga i političku krizu u Albaniji.
U Bosni i Hercegovini, privreda je nastavila da odolijeva usporavanju reformi i političkim neizvjesnostima. Rast BDP-a iznosio je 3,1% u 2018. Očekuje se rast privrede od 3% u 2019. i 2020.
Međutim, prognoza za 2019. smanjena je za 0,5 procentnih poena u odnosu na prethodni izvještaj iz novembra 2018, usljed kašnjenja u formiranju novih vlada nakon izbora održanih u oktobru 2018. i kašnjenja u okviru programa sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
Na Kosovu je 2018. nastavljen relativno snažan privredni rast četvrtu godinu zaredom. Nakon rasta of 3,7% u 2017, BDP je porastao za 3,9% u 2018. zahvaljujući investicijama i potrošnji. Očekuje se da rast ostane na nivou od 4% u 2019. i 2020. i da domaća potražnja i dalje bude glavni pokretač rasta.
Poslije gotovo potpunog prestanka rasta u 2017, privreda Sjeverne Makedonije porasla je za 2,7% u 2018. zahvaljujući snažnom rastu izvoza i oporavku u segmentu privatne i javne potrošnje. Očekuje se blago povećanje rasta na 3% u 2019. usljed očekivanog oporavka u segmentu investicija, kao i nastavak istom dinamikom u 2020.
Rast u Srbiji povećao se do 4,3% u 2018, nakon samo 2% u 2017, kao rezultat nastavka oporavka domaće potražnje i snažnog izvoza. Očekuje se usporavanje rasta na 3,5% u 2019, a zatim blago povećanje na 3,8% u 2020, sa privatnom potrošnjom, investicijama i izvozom kao glavnim pokretačima rasta, dok će suprotan efekat imati povećanje uvoza.
