Vlada otkrila nove dodatne troškove za autoput: Vodosnabdijevanje će koštati 14,2 miliona eura
Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Predlog priloga 4 Ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac – Mateševo autoputa Bar-Boljare, kojim je utvrđeno da će vrijednost naknadnih radova na projektu vodosnabdijevanja iznositi 14.203.431 eura, bez PDV-a.
Tim povodom, Vlada je ovlastila Osmana Nurkovića, ministra saobraćaja i pomorstva, da sa kompanijom CRBC, izvođačem radova, potpiše Prilog 4 Ugovora.
“Dokumentom je utvrđeno da će vrijednost naknadnih radova na projektu vodosnabdijevanja iznositi 14.203.431 eura (bez PDV-a), kao i da se taj iznos smatra dijelom Okvirne sume definisane Ugovorom, koja iznosi 10 odsto ugovorene cijene iz osnovnog Ugovora o projektovanju i izgradnji”, saopšteno je iz Vlade nakon sjednice.
Konstatovano je i da vremenski uticaj ovih radova nema direktan uticaj na novi rok za završetak ukupnih radova, koji ostaje nepromijenjen – do 30. septembra 2020. godine.
Vlada je usvojila Izvještaj o percepciji poslodavaca o relevantnosti visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
U cilju dobijanja nformacije sa tržišta rada o potrebama poslodavaca, kao i boljeg razumijevanja nivoa usaglašenosti visokoobrazovnih programa sa potrebama tržišta rada, Ministarstvo prosvjete je u okviru projekta “Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost – INVO“ sprovelo dva istraživanja 2013. i 2019. godine.
“Rezultati istraživanja iz tekuće godine su pokazali da postoje osjetne i pozitivne promjene kvaliteta visokog obrazovanja. Većina poslodavaca je mišljenja da su visokoškolci dovoljno osposobljeni za posao za koji su se školovali i spremni da odmah da odgovore na zahtjeve posla”, saopšteno je iz Vlade.
Posebno je naglašen značaj prakse, odnosno praktične nastave kao obaveznog dijela studijskih programa, kako za profesionalni razvoj, tako i za lakše pronalaženje zaposlenja.
Na kraju rasprave, konstatovano je da ovo istraživanje pruža korisne podatke za resorna ministarstva, odnosno Vladu, koji su veoma značajni za dalje sagledavanje upisne politike na ustanovama visokog obrazovanja i unapređivanje studijskih programa, a sve u cilju uspostavljanja ravnoteže između ponude i tražnje na tržištu rada.
