Diverzifikacija rizika – kako uložena sredstva mogu vrijedjeti više

Da li ste nekada čuli izreku: „Ne stavljajte sva jaja u jednu košaru“? Za nju bez oklijevanja možemo reći da je jedno od osnovnih načela diverzifikacije rizika ‒ jedne od najvažnijih tema kada je riječ o procesu investiranja.

Ako bismo posmatrali izvorno značenje pojma diverzifikacija, vidjeli bismo da ono, nasuprot specijalizaciji, predstavlja stvaranje raznovrsnosti. U procesu investiranja, htjeli mi to ili ne, uvijek postoji rizik. Suština je u njegovoj optimizaciji na način da se ulaganja rasporede tako da, u slučaju loših efekata koje ostvaruje jedan dio u koji smo uložili, drugi dio svojim rastom može „pokriti“ taj manjak.

Ovdje se radi o diverzifikaciji po stepenu rizika, a pored nje postoji i diverzifikacija po vrsti ulaganja, koja je prisutna u situacijama kada se pri odabiru manje vodi računa o stepenima rizika, a više o oblicima ulaganja (npr. sigurnija ulaganja uz nižu zaradu sa rizičnijim ulaganjima i time potencijalno većim zaradama).

Kada govorimo o ulaganju u investicione fondove, govorimo o ulaganju u finansijske instrumente na tržištu kapitala. Investicioni fondovi se dijele u četiri velike kategorije: novčani, obveznički, mješoviti i fondovi koji ulažu u akcije, pri čemu su, sa aspekta rizika, novčani fondovi najmanje rizični, a fondovi koji ulažu u akcije nose najviše rizika. Najjednostavnije rečeno ‒ u pitanju je situacija kada finansijski i investicioni stručnjaci ulažu novac u vaše ime. Imate mogućnost izbora da novac uložite u akcije, obveznice, trezorske i komercijalne zapise ili depozite, a ukoliko je Erste banka vaša banka, sigurni smo da znate da imate nekoga ko vam u tom odabiru može pomoći.

Još pedesetih godina prošlog vijeka, Harry Markowitz, američki ekonomista i Nobelovac, uspio je da u matematičkom modelu objasni načelo diverzifikacije, pa hajde da sagledajmo ovu temu iz perspektive akcionara.

Uvećanjem broja investicionih instrumenata dolazi do smanjenja ukupnog rizika

Rizik neke akcije sastoji se od rizika koji je karakterističan za tu hartiju od vrijednosti, kao i od tržišnog rizika, te ćemo ukupan rizik posmatrati kao zbir rizika karakterističnog za privredno društvo i tržišnog rizika.

Na primjer, pretpostavimo da imamo akciju u kompaniji Voestalpine. Rizici karakteristični za ovo društvo su: kretanje profita u Voestalpine, stanje konkurencije u industriji čelika, kretanje cijene čelika i potražnja od strane velikih klijenata, poput onih iz automobilske industrije. Tržišni rizik utiče na sve akcije. To može biti rizik promjene kamatnih stopa, politički rizik ili ekonomska kretanja kao što su nagli procvat privrede ili recesija.

Svako ko je ranije ulagao u pojedinačne akcije zna da njihove cijene mogu da budu mnogo nestabilne, a što više različitih akcija ulazi u sastav portfolija, to se više smanjuje efekat nagle promjene cijena ili volatilnosti pojedinačnih akcija u cijelom portfoliju, te će isti biti bliži berzanskom indeksu.

Cijeli tekst pročitajte na blogu Erste banke, a originalno štivo nalazi se na Erste Asset Management blogu