Šta nam smeta kod banaka: Najviše žalbi na kamate, naknade i provizije drastično poskupile u posljednje dvije godine

Tokom prošle godine klijenti banaka i mikro-kreditnih institucija (MFI) nadležnom bankarskom ombudsmanu, Halilu Kalaču, najviše su se žalili na visoke kamatne stope za odobrene kredite, visoke provizije i naknade koje su drastično porasle u posljednje dvije godine.

U izvještaju se podvlači da jemstvo postaje sve manje zastupljeno i da drastično opada broj žiranata.

Shodno zakonskoj obavezi, na prijevremeno obraćanje bankarskom ombudsmanu – dakle, prije pokretanja internog postupka pred bankom i MFI – upućena su 234 klijenta i jemca (žiranta), odnosno 223 klijenta i 11 jemaca.

U dokumentu se, kako piše Portal Analitika, navodi da je broj procesuiranih zahtjeva u izvještajnom periodu iznosio 35, od čega se na rad banaka odnose 32 prigovora, a na rad MFI tri prigovora.

Ono što je karakteristično za crnogorski bankarski sektor je da se broj žiranata iz godine u godinu smanjuje, a jemstvo kao vid obezbjeđenja kod banaka i MFI postaje sve manje zastupljeno. Takođe, dodaje se, broj prigovora jemaca upućen bankarskom ombudsmanu smanjuje se i odnose se, uglavnom, na period kreditne ekspanzije.

Klijenti u svojstvu fizičkih lica najviše prigovaraju na kredite kao bankarski proizvod. Osim kredita, prigovarali su i na ostale bankarske proizvode – tekuće račune, kartice i depozite. Kod tekućih računa primjedbe se odnose na visinu troškova održavanja i gašenja računa, kao i visinu troškova na dozvoljeni minus tekućeg računa.

„Kada su u pitanju bankarske kartice (kreditne, debitne), prigovori se odnose na troškove održavanja i gašenja, a bilo je i prigovora zbog nestanka sredstava s računa kartice upadom od strane trećeg lica“, kaže se u izvještaju ombudsmana za 2018. godinu.

Klijenti-fizička lica prigovaraju na visoke kamatne stope na kredite, kao i visok iznos drugih obračunatih troškova na te kredite.

„Prigovori se odnose i na naplatu visokih kamata na minusna stanja tekućih računa, kao i troškove kod korišćenja bankarskih kartica“, navodi se u dokumentu.

Primjedbe „švajcaraca“

Primjedbe korisnika kredita indeksiranih u švajcarskim francima (CHF) prisutni su i u 2018. godini, a odnose se na nemogućnost da ostvare svoje pravo na konverziju kredita indeksiranih u CHF u euro (EUR), po zakonu koji reguliše tu materiju.

„Korisnici kredita indeksirani u CHF s kojima je Hipo alpe adria banka raskinula ugovor o kreditu, potraživanja ustupila ili prodala kompaniji HETA i B2 Kapital, istakli su u svojim prigovorima da pomenuti subjekti ne poštuju Zakon o dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u euro, da ne žele da ga primijene, te da su bili prinuđeni da podnesu kolektivnu tužbu nadležnom sudu“ ističe se u dokumentu i dodaje da je podnijet prigovor na dužinu sudskog postupka.„Upućeni su za ostvarivanje prava suđenja u razumnom roku kod zaštitika ljudskih prava sloboda, jer je to u njegovoj nadležnosti“, piše u izvještaju.

U dokumentu se navodi zabrinjavajući podatak da su visine naknada i provizija kod banaka i MFI u posljednje dvije godine povećane, što predstavlja značajno opterećenje za klijente. Najviše prigovora bilo je od strane penzionera na visoke provizije za penzije iz inostranstva.

Bankarski ombudsman je tražio da banke i MFI preispitaju visinu provizija i naknada koje obračunavaju u poslovanju s klijentima, a naročito s fizičkim licima, u cilju nihovog smanjenja u narednom periodu. Bilo je prigovora kada su u pitanju i naknade za obradu kreditnog zahtjeva, kao i naknade za prijevremeno vraćanje kredita. Žalbe pravnih lica: Pravna lica, akcionarska društva i preduzetnici mahom su se žalili na hipotekarne kredite.

Podnosioce prigovora bankarski ombudsman je obavijestio da Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju duga prema finansijskim institucijama u dobroj mjeri reguliše način rješavanja problema hipotekarnih kredita kod finansijskih institucija, kako pravnih tako i fizičkih lica. Ovaj zakon je stvorio stimulativni okvir, koji podržava realno restrukturiranje dugova prema finansijskim institucijama u vansudskom postupku, kod ekonomski održivih privrednih subjekata i fizičkih lica.

Prigovori žiranata

Žiranti su se tokom prošle godine najviše žalili na to da banke i MFI ne naplaćuju kredite od klijenata kojima su odobrile kredite, nego naplaćuju od jemaca, što je po zakonu dozvoljeno, ali njima nije prihvatljivo. U 2018. godini nije bilo prigovora koji bi se odnosili na krivitvoreno žiranstvo.

Klijent i žirant, inače, treba da podnesu prigovor za povredu svojih prava – prvo banci ili MFI, a ako ne ostvare svoje pravo – mogu se obratiti bankarskom ombudsmanu.

Poslije dobijanja prigovora i priloženih dokaza od strane klijenta ili jemca, bankarski ombudsman utvrđuje osnovanost podnijetog prigovora, tj. da li su prekršena njegova prava. Kod osnovanih prigovora, bankarski ombudsman vodi ispitni postupak kroz traženje dokumentacije i dokaza od banke ili MFI, daje svoje mišljenje u formi prijedloga ili preporuke banci/MFI i podnosiocu prigovora s ciljem rješavanje spora.U izvještaju se konstatuje da je okončano ukupno 39 postupaka u 2018. godini. U taj broj je uračunato i pet postupaka prenijetih iz 2017. godine.

Pad broja prigovora

Napominje se da je prisutan trend pada prigovora po sklopljenim aranžmanima u periodu kreditne ekspanzije. Takođe, prisutan je trend pada ukupnog broja prigovora, što može navesti na zaključak da banke i MFI ažurnije i kvalitetnije vode interni postupak i na taj način kvalitetnije rješavaju prigovore svojih klijenata i žiranata, kao i da ima manje kršenja prava klijenata i jemaca u bankarskom sistemu. „Prigovori koji se tiču visine kamatne stope, a sadržani su u ugovorima o korišćenju bankarskih proizvoda, ne mogu biti tretirani kao prekršaj finansijskih prava klijenata i jemaca, osim tamo gdje se radi o zelenaškim kamatnim stopama“, zaključuje se u izvještaju.

Prema zvaničnim podacima CBCG, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa u komercijalnim bankama je iznosila 6,28 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa kod MFI iznosila čak 24,20 odsto. To je, prema dostupnim podacima sa interneta, značajno više od evropskog prosjeka.