Milenijalce ne zanima štednja za penzionerske dane

Dvije trećine milenijalaca, definisanih prema Pew Research Center-u kao osoba rođenih između 1981. i 1996. godine, ne štedi za penziju najviše zbog toga što nema dovoljno prihoda za štednju, ali i zbog toga što smatraju da štednja nema smisla, jer će budućnost ionako biti haotična zbog klimatskih promjena.

“Lori Rodriguez, 27-godišnja komunikologinja iz Njujorka ne štedi za penziju ne samo zato što joj to nije jednostavno za priuštiti, nego zbog toga što smatra da štednja nema smisla. Kao mnogi njene dobi, Rodriguez vjeruje da će klimatske promjene imati katastrofalne efekte na našu planetu. Čak 88 odsto milenijalaca – veći postotak nego bilo koja druga grupa – prihvata stav da se klimatske promjene događaju, a 69 odsto njih vjeruje da će se te promjene dogoditi tokom njihovog života”, navodi se u članku MarketWatcha, prenosi Novac.hr.

“Nadam se najboljem i planiram budućnost, ali kada vidim šta se događa i kakve su prognoze, vidim da će situacija za 50 godina biti haotična, a nije hiperbola i kada kažem da će biti malo apokaliptična”, ističe Rodriguez.

Takvi stavovi odudaraju od medijski prezentiranih ocjena milenijalaca kao optimistično-neobvezno-nonšalantnih, a podaci Journal of Abnormal Psychology found iz marta ove godine pokazuju povećanje mentalnih problema u SAD-u među mladima koji imaju između 18 i 25 godina.

Tako su simptomi kliničke velike depresije u toj grupi povećani za 52 odsto od 2005. do 2017, dok je izvještaj Američkog udruženja psihologa iz 2018. pokazao da milenijalci pate od „eko-anksioznosti“, te je 72 odsto njih izjavilo da imaju emocionalnih problema zbog očekivanih posljedica klimatskih promjena, u odnosu na 57 odsto osoba starijih od 45 godina.

Mat Feloves, glavni izvršni direktor United Income-a, online platforme specijalizovane za penzionu problematiku iz Vašingtona, ističe za MarketWatch kako „postoji određeni fatalizam kod ove generacije, pogotovo kada je se uporedi s prijašnjim generacijama“.

“Psihološki, ova populacija je suočena s mnogo više šokova koji se tiču budućnosti u odnosu na prethodne generacije i stoga nije čudno da su cinični u pogledu štednje za penziju”, naglašava Feloves.

“Od haosa Drugog svjetskog rata, preko Vijetnamskog rata do Hladnog rata, svaka generacija je imala svoje razloge za strah od budućnosti, ali milenijalci imaju dodatne razloge zbog kojih ne vjeruju u penzionu štednju. Oni su vidjeli i berzovne katastrofe u kojima su njihovi roditelji ostali bez štednje, a vidjeli su i brojne terorističke napade, i sve ih to nagoni na katastrofičko razmišljanje”, smatra Brad Klonc, 48-godišnji profesor na Financial Psychology Institute.

Nije stoga čudno, navodi su članku, da je povjerenje u kapitalizam milenijalaca palo s 68 odsto u 2010. palo na 45 posto u 2017.

Na kraju ove analize se opet citira Rodriguez koja ističe kako je „štednja“ u koju se uzda njena šira porodica (latino-američka), te da namjerava da nauči da obrađuje vrt i popravlja bicikle, kako bi mogao preživljavati u eventualnoj penziji.

Ipak, Erin Lori, autor knjige “Broke Millennial Takes On Investing“, preporučuje milenijalcima da štede koliko god mogu za penziju, bez obzira kakva su im trenutna futuristička vjerovanja.

“Čak i iako imate defetističke poglede na svijet, morate štedjeti, inače će vam budućnost, u godinama penzionisanja, biti garantovano teška”, upozorio je Lori.