Američka agencija: Višak u crnogorskom budžetu tek 2022. godine
Agencija Moody’s, u najnovijem izvještaju za Crnu Goru, ocijenila je da uravnoteženje budžeta treba očekivati tek u 2021, a višak novca u državnoj kasi u 2022. godini.
U izvještaju u koji su Vijesti imale uvid navodi se da će doći do povećanja potrošnje naredne godine, zbog parlamentarnih izbora.
„Očekujemo da Crna Gora postigne samo uravnoteženi budžet u 2021. godini, i potencijalno veću potrošnju tokom izborne, naredne godine. Potrošnja treba da se normalizuje nakon završetka prve dionoce autoputa Bar – Boljare, od Smokovca do Mateševa, vjerovatno u drugoj polovini naredne godine“, piše u izvještaju.
Kako se navodi, blagi suficit budžeta od 0,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) treba očekivati u 2022. godini.
Moody’s je potvrdio ocjenu kreditnog rejtinga B1 za Crnu Goru, uz zadržavanje izgleda pozitivan.
Kako je objašnjeno u izvještaju, prelazak iz ocjene „pozitivan“ u „stabilan“ biće moguće ako Vlada ostvari punu ili bude blizu pune realizacije mjera fiskalne konsolidacije.
Moody’s ne očekuje smanjenje kreditnog rejtinga ispod sadašnje ocjene.
U izvještaju se navodi da je javni dug države u prošloj godini dostigao vrhunac od 70,7 odsto BDP-a i da je njegovo procentualno učešće u BDP-u povećano za 5,8 odsto u odnosu na 2017. godinu.
Moody’s očekuje da će udio duga u BDP-u početi da pada u ovoj godini, a da će se u 2022. godini spustiti na nivo ispod 60 odsto, što je gornja granica prema međunarodnim kriterijumima.
„Očekujemo da će privredni rast usporiti u ovoj i narednoj godini i da će on ostati u ovoj godini na tri odsto, i u narednoj 3,2 odsto. To je iznad desetogodišnjeg prosjeka od 1,9 odsto“, ocijenila je agencija Moody’s.
U izvještaju se ukazuje na visoku zavisnost turističkog sektora od uvoza, a poreske olakšice za hotele visoke kategorije nastaviće značajno da ograničavaju doprinos turizma rastu crnogorske ekonomije i prihodima koji se očekuju od te najvažnije privredne grane.
Kako se navodi, Crna Gora, od zemalja regiona, privlači najveće strane direktne investicije koje čine 12 odsto BDP-a u prosjeku u posljednjih pet godina i procjena je da će one u ovoj godini biti na nivou od deset odsto.
