Može li Crna Gora postati balkanski Luksemburg
Sektor finansijskih usluga od više malih država na svijetu je napravio prava stjecišta bogatstva, a nama najbliži primjeri su Luksemburg i Lihtenštajn. Razvojem tih usluga, male države su privukle veliki kapital i stekli BDP po stanovniku veći od najrazvijenijih država svijeta.
Da li je to šansa i Crne Gore? Uz sve razvijeniju turističku ponudu, sistematski razvoj finansijskih usluga bio bi potencijalno najveća šansa crngorskog ekonomskog razvoja. Pod uslovom da suzbijemo korupciju na minimum.
Bankarski ombudsman Halil Kalač smatra da je upravo najavljeno spajanje Crnogorske komercijalne (CKB) i Societe generale banke Montenegro početak aktivnosti u pravcu da Crna Gora postane finansijski centar u regionu i da se, između ostalog, iskoriste prednosti eura kao valute.
Kalač je kazao da je kroz kupovinu, odnosno spajanje, evidentan proces jačanja CKB, bez obzira što tu pojavu prate izvjesni rizici od kojih se treba zaštititi.
“Kupovina Societe generale od CKB-a treba da donese veći obim poslovanja, a to podrazumijeva veći broj zapošljenih, veći porez državi kao i veći broj finansiranih projekata za otvaranje novih radnih mjesta. To su benefiti za državu i naš ekonomski sistem. Takvi procesi dovode i do jačanja bankarskog sistema, naravno, uz zaštitu od monopolskog poslovanja”, ocijenio je za Pobjedu Kalač.
Centralna banka (CBCG) je sredinom maja odobrila spajanje tih banaka nakon što je prikupila sve podatke i dobila pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije.
Prethodno je OTP banka 28. februara saopštila da je CKB njena crnogorska podružnica potpisala ugovor o kupovini 90,56 odsto akcija Societe generale-a za 40,5 miliona eura. Zakon, međutim, definiše da spajanje nije bilo moguće bez odobrenja CBCG, odnosno ispunjenja zakonskih uslova.
O uspjehu Luksemburga čitajte u posebnoj priči:
Luksemburg: Manje ih je od Crnogoraca, zarađuju više od Amerikanaca
Stečajevi banaka povećavaju rizik
Komentarišući procjene da će zbog spajanja te dvije banke i uvođenja stečaja u Atlas i Invest banku Montenegro (IBM) veliki broj zaposlenih ostati bez posla, Kalač je podsjetio na zaštitu od rizika.
“Stečaj je nepoželjna situacija i on ne doprinosi jačanju bankarskog sistema nego njegovom slabljenju. Od negativnih efekata stečaja treba se zaštititi mehanizmima zaštite od rizika koje stečaj donosi sa sobom”, kazao je Kalač.
On je naveo i da je upravo zbog toga u prvom kvartalu ove godine povećan broj žalbi kancelariji bankarskog ombudsmana.
“Bankarskom ombudsmanu se u tom periodu obratilo 155 klijenata i pet žiranata. U odnosu na prvi kvartal prošle godine broj obraćanja bilježi rast za deset odsto. Razlog povećanja prvenstveno je uvođenje mjera u IBM i Atlas banku”, objasnio je Kalač.
On je kazao da nema sumnje da stečajevi u dvije banke imaju negativan uticaj na povjerenje klijenata, prvenstveno tih banaka.
“Ohrabruje to da su klijenti banaka koje su u stečaju pokazali povjerenje u druge banke kroz deponovanje svojih sredstava iz garantovanog depozita u neku drugu banku, u visokom procentu. Nije bilo obraćanja bankarskom ombudsmanu klijenata ostalih 13 banaka da bi iskazali nesigurnost i nepovjerenje u te banke”, dodao je Kalač.
On je saopštio da te dvije banke u bankarskom sistemu učestvuju ispod deset odsto, što govori o visini mogućeg uticaja rizika na dešavanja u bankarskom sistemu.
Klijenti i jemci ukupno žalili su se na poslovanje sa bankama u oblasti kreditiranja, tekućih računa, kreditnih kartica i overdrafta.
