Ko nije prijavio objekat za legalizaciju, plaćaće godišnju naknadu i do 14 eura po kvadratu

Vlasnici bespravnih objekata koji nijesu podnijeli zahtjev za legalizaciju plaćaće godišnju naknadu za korišćenje zemljišta od 3,55 do 14,2 eura po kvadratu, što će odrediti opštine.

Do sada je, na osnovu podataka prikupljenih od jedinica lokalne samouprave, ukupno obrađeno 29.000 zahtjeva za legalizaciju.

Kako je Pobjedi kazao generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović, obaveza opština je da donesu podzakonska akta kojim će se utvrditi i naplaćivati naknade za korišćenje zemljišta.

Naknadu će plaćati vlasnici bespravnih objekata koji su evidentirani na ortofoto snimku, a za te objekte nije podnijet zahtjev za legalizaciju i vlasnici bespravnih objekata za koje je donijeto rješenje o odbijanju legalizacije – objasnio je Čanović.

Kako je precizirao, naknada će se plaćati na godišnjem nivou, a visina po kvadratu bespravnog objekta se kreće od 0,5 do 2 odsto prosječne cijene građenja novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori, koju objavljuje Monstat za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.

“Godišnja naknada može iznositi 3,55 do 14,2 eura po kvadratu, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknade koju utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave. Prosječna cijena građenja stanova u novogradnji za prošlu godinu iznosi 710 eura po kvadratu, dok za glavni grad 620, za primorski region 945, za središnji 541, a za sjeverni region 527 eura po kvadratu”, kazao je Čanović.

Kako je objasnio, ovaj i drugi prihodi u postupku legalizacije su prihodi opština i shodno zakonu ima preciznu namjenu: koriste se za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja.

“Cilj je uređen i opremljen prostor i kao rezultat toga podizanje kvaliteta života građana”, kazao je Čanović.

Prema podacima opština podnijeto je 51.000 zahtjeva za legalizaciju.

“Prema dostupnim podacima, u Crnoj Gori ima 60.000 nelegalnih priključaka za struju, što ukazuje da je značajan procenat vlasnika bespravnih objekata pokrenuo postupak legalizacije”, istakao je Čanović dodajući da je za većinu obrađenih zahtjeva tražena dopuna dokumentacije.

Obrada zahtjeva, kaže, predstavlja izazov za administracije na lokalnom nivou, jer je u pitanju nova procedura i ne postoji praksa u postupanju.

“Postupak podrazumijeva utvrđivanje ispunjenosti više uslova – usklađenost objekta sa parametrima planskog dokumenta, riješene imovinskopravne odnose na zemljištu i objektu, što podrazumijeva postupanje više nadležnih organa i uključenost i volju podnosilaca zahtjeva – bespravnih graditelja”, kazao je Čanović, dodajući da sve ukazuje da je ovo složena upravna procedura i da ne možemo očekivati da će se završiti u kratkom roku, naročito zato što problem bespravne gradnje postoji više decenija.

Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bio je 15. jul prošle godine, a od tada je bilo moguće samo kompletiranje dokumentacije.