Austrija sve slabiji investitor na Balkanu
Udio Austrije u investicijama u Srednjoj i Istočnoj Evropi se smanjuje, izjavio je stručnjak za istočnu Evropu Gabor Hunya iz bečkog Instituta za ekonomska istraživanja (WIIW) u četvrtak.
Sa učešćem od devet odsto u direktnim investicijama, Austrija je tek na četvrtom mestu – iza Njemačke, Holandije i Luksemburga.
Prije samo pet godina Austrija je bila bolje rangirana (11 posto). Iako Austrija i dalje zauzima drugo mjesto iza Holandije na zapadnom Balkanu, njen udio je takođe u padu, sa nešto ispod 15% na 12,3 posto.
Huny kaže da ovaj razvoj ne znači da će Austrija izgubiti prošireno domaće tržište na svom pragu.
“Da Austrija gubi udio i to je normalan razvoj”, kazao je, prenosi Indikator.ba.
Prema njegovim riječima, postoji nekoliko razloga za to.
S jedne strane, iza većine investicija na Istoku, koje se oporezuju kroz izgradnju kompanija u Holandiji i Luksemburgu, spadaju kompanije iz potpuno različitih zemalja, a ne na osnovu pravog porijekla.
“Austrija je prisutna već 30 godina i dobro je pozicionirana”, kaže Hunya. “Kompanije koje su htjele da se internacionaliziraju, učinile su to davno”.
Tako su banke ili trgovci poput Spara zastupljeni svuda. Velike, nove investicije prirodno javljale su se rjeđe.
Pored toga, postoji i nepogrešiv trend investicija u manje velike projekte kao što su fabričke zgrade zasnovane na greenfield-u, ali i manji projekti i ulaganja u usluge – kao što je razvoj softvera. Za to je potrebno manje kapitala.
Pozitivna strana austrijske predanosti jeste da investicije u istočnoj Evropi čine 28% stranih aktivnosti, ali troše 36% profita.
I, takođe, tu je i zdravi trend da sve više investicija dolazi iz samih zemalja Istočne Evrope, bilo kroz investicije u susjedne zemlje ili, iz razloga poreske zaštite i pravne sigurnosti, preko holandskih i luksemburških kompanija u njihovim zemljama.
Uloga Kine je u velikoj mjeri precijenjena. Mnogi naslovi daju utisak da su Azijci kupili već polovinu Istočne Evrope. Međutim, udio kineskih investicija u Češkoj je, na primjer, 0,5 odsto, kaže Hunya.
Ipak, infrastrukturni projekti iz “Novog svilenog puta” nisu uključeni, jer ih Kinezi finansiraju putem zajmova, ali ih ne posjeduju.
Austrija je najveći strani investitor u Bosni i Hercegovini.
