Online je 3,8 milijardi ljudi, prosječno smo na internetu 6,3 sata dnevno

Ove sedmice je objavljen godišnji izvještaj o “stanju interneta” u Americi i svijetu, kako su mediji okrstili uticajnu i vrlo detaljnu prezentaciju o internetskim trendovima koju od 1995. godine priprema poznata američka investitorka i analitičarka Mary Meeker.

Nekad je internet analize radila za Morgan Stanley, a sada ima firmu za upravljanje fondom rizičnog kapitala Bond Capital.

Kraljica interneta, kako je još nazivaju u Silicijumskoj dolini, iznijela je niz zanimljivih podataka i tržišnih trendova na čak 333 slajda na jednoj od vodećih globalnih tehnoloških konferencija, “Code Conference” u Arizoni, a poseban je dio posvetila razvoju u Kini; Evropu je jedva spomenula nekoliko puta, što mnogo govori o američkom fokusu i evropskom značaju u svijetu interneta, prenosi Jutarnji list.

Platforme

Tematski, Meeker pokriva sve – od podataka o rastu broja korisnika (trenutno je više od polovine svjetske populacije online, odnosno 3,8 milijardi ljudi, ali rast broja korisnika usporava), preko tržišnih indikatora (na primjer, e-trgovina je u SAD dosegnula 15 odsto ukupne te raste brže od tradicionalne trgovine), do poređenja regulatornih okvira za pristup internetu, sadržaj i njegovo korištenje u različitim svjetskim regijama (u SAD-u je najlabavije regulisan, Evropa je u sredini, umjereno regulisana, a Kina je na drugom kraju, sa snažnim državnim nadzorom).

Inače, čak 53 odsto korisnika interneta u svijetu nalazi se u azijsko-pacifičkoj regiji, a Kina je najveće pojedinačno internetsko tržište s oko 800 miliona korisnika.

Od opštezanimljivih podataka izdvajamo: u najnovijem je istraživanju 26 odsto odraslih Amerikanaca priznalo da je “gotovo stalno” online (prije tri godine takvih je bilo 21 odsto), a onih u dobi od 18 do 29 godina koji su gotovo neprestano na mreži čak je 39 odsto.

Prosječni odrasli Amerikanac dnevno provede koristeći digitalne medije 6,3 sata, a polovina tog vremena odnosi se na mobilne telefone.

U svijetu je danas oko 2,4 milijarde igrača uključeno u interaktivne videoigre, što je skok od 6 odsto u odnosu na 2017. godinu, a najpopularnija igra na svijetu je Fortnite, iza koje stoji kompanija Epic Games, i bilježi čak 250 miliona korisnika.

Raste i broj onih koji radije samo gledaju igre nego da u njima učestvuju, a generalno je sve popularnija komunikacija koja se bazira na slikama; YouTube i Instagram apsorbuju danas sve više vremena koje ljudi provode na online platformama.

Strah oko privatnosti

Meeker je istakla da od deset kompanija globalno najvrednijih po tržišnoj kapitalizaciji, čak njih sedam dolazi iz tehnološkog sektora, a među 30 najvećih internet kompanija čak je 18 američkih.

Online oglašivački prihodi tih tehnoloških divova ove su godine malo usporili (rast je i dalje velik, oko 20 odsto u prvom tromjesečju, za razliku od 37 odsto rasta u godini prije), Google i Facebook drže većinu oglašivačkog kolača, ali rastu i druge platforme – Amazon, Twitter, Snapchat i Pinterest.

Ono što tehnološkim kompanijama oglašivačke prihode gura prema gore je ulaganje u bolje targetovanje korisnika, kreativnije usluge na osnovi mašinskog učenja, online kataloška prodaja i veća relevantnost sadržaja za korisnike, a primjetno je da im usljed konkurencije rastu troškovi osvajanja novih klijenata. (Osim toga, globalno je rast korisnika interneta usporio na 6 odsto, u odnosu na 2016. kada je bio na 12 odsto.)

Izazova ima još – broj prodanih pametnih telefona lani se smanjio za 4 odsto, a godinu prije je stagnirao. Gdje je primjetan skok? Prihodi od usluga u oblaku Googlea, Amazona i Microsofta dosegnuli su ukupno 14 milijardi dolara, što je skok od 58 odsto u poređenju s prethodnom godinom. Danas je, bilježi statistika, više podataka sačuvano u oblaku nego na serverima privatnih kompanija ili kućnim računarima.

Kako je kod ljudi ojačao strah oko privatnosti podataka, tako za tehnološke kompanije i njihove prihode od prodaje postaje sve važnija sigurnost online komunikacije.

Digitalni podaci

U prvom tromjesečju ove godine, kako je iznijela Meeker, čak 87 odsto globalnog web prometa bilo je kriptovano, što je rast od 53 odsto u odnosu na stanje prije tri godine (dobar dio toga odnosi se na WhatsApp, Instagram, Facebook Messenger i Gmail).

Napomenula je da, iako zabrinutost oko privatnosti ostaje visoka u svijetu, taj trend polako pokazuje znakove umjerenosti jer i regulatori i kompanije tome posvećuju više pozornosti.

Navodi primjere u Evropi (GDPR), kao i poboljšanja oko kontrole privatnosti korisnika koja su prošle i ove godine uveli Facebook i Google.

Njen izvještaj, iako je najprije usmjeren na poslovnu i investitorsku publiku zainteresiranu za tehnološke kompanije te komercijalne načine iskorišćavanja sve veće količine digitalnih podataka, otvorenosti interneta i opasnosti od kibernetičkih napada, bio je na neki način ipak fokusiran na nove mogućnosti obrazovanja, budućnost rada i zdravstva. Prije svega u SAD, ali slični su trendovi vidljivi i globalno jer internet i vještačka inteligencija otvaraju nove prilike i podižu efikasnost biznisa.

Primjećuje se da snažno rastu usluge “na zahtjev”, od dostave hrane iz restorana do prevoza i smještaja; u SAD trenutno postoji 56 miliona potrošača “na zahtjev” i njihov se broj udvostručio u odnosu na 2016. godinu.

Raste i broj radnika na platformama “na zahtjev” (poput Ubera, AirBnB-ja i drugih) te je sada u SAD njih oko 7 milikna, što je rast od 22 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Na američkoj platformi Checkr, preko koje se ljudi prijavljuju za takve poslove, od 2015. godine je zabilježeno više od 20 miliona aplikanata, navodi Mary Meeker, koji se na taj način spajaju s poslodavcima.

Nove vještine

Prema ponuđenoj statistici, najveći broj ih je za prijavu na platformu motivisalo to što su bili nezaposleni, ali i želja da nauče nove vještine ili su iz nekog razloga trebali dodatne prihode.

Gledajući globalno, Uber je u prošloj godini angažovao četiri miliona vozača partnera, a Airbnb je imao šest miliona aktivnih objava smještaja.

Raste i kompanijski rad na daljinu, koji omogućavaju online saradna oruđa (tako danas radi oko 5 odsto Amerikanaca), od Slacka, preko Google tablica, do Help Scouta.

Meeker je u svojoj prezentaciji navela i cijeli niz obrazovnih institucija koje u Americi i globalno uvode online učenje i diplome, a raste i tržište platformi za edukaciju, gdje je jedna od poznatijih u svijetu Coursera.

Od onih koji sami plaćaju svoju edukaciju na Courseri radi dobijanja diplome, postotak završenih je 89 odsto (kad je kurs besplatan i bez diplome, završi ga samo četiri odsto).