Superbogati, skriveni, moćni: Ko su njemački milijarderi i zašto se o njima ne zna skoro ništa
Njemačka ima više od stotinu milijardera, dvostruko više nego Velika Britanija, no uprkos tome, o njima se ne zna puno, teško je pronaći njihove fotografije, ne daju izjave ili intervjue, ne razbacuju se novcem, a razlozi za takvo ponašanje su brojni.
U današnje vrijeme sveprisutnog interneta, pametnih telefona i raznih aplikacija teško je pobjeći od raznih manifestacija raskoši i luksuza. Bilo da je riječ radi o djeci novopečenih bogataša koja se bahate po instagramima i sličnim izložbama kiča i neukusa, ili o njihovim roditeljiima koje na prestižnim lokacijama okom kamera hvataju razni mediji. Kud god se okrenemo, gotovo odsvud vrebaju bljesak zlata i dijamanata, mjehurići šampanjca, ulaštene limuzine i sportski automobili, skupe toalete, i ostale luksuzarije.
Nije stoga ni čudno da se većina dobrostojećih na tim fotografijama lako prepoznaje, čak i onda kad je riječ o nešto povučenijim tipovima biznismena poput Bila Gejtsa, Vorena Bufeta, Riča0rda Bransona ili Romana Abramoviča. Ako se već i ne guraju u medije, nije da od njih baš bježe. I dok su američki, ruski, pa čak i kineski bogataši redoviti gosti u medijima, o njemačkim se milijarderima gotovo ništa ne zna, piše tPortal.
Iz toga bi se na prvu loptu možda moglo zaključiti da ih nema, no nije baš tako. Popularna lista svjetskih milijardera koju održava poznati američki magazin Forbes pokazuje da Njemačka ima barem dvostruko veći broj bogataša od Velike Britanije, njih više od stotinu. Čak, nakon Sjedinjenih Američkih Država i Kine, Njemačka je na trećem mjestu po broju milijardera, a u odnosu na broj stanovnika ima ih tek nešto manje od SAD-a.
Trgovina, industrija, građevina…
Tajanstvenim njemačkih superbogataša pozabavili su se u posljednje vrijeme britanski nedjeljnik The Economist i njemačka televizijska kuća Deutsche Welle.
Otkrili su da postoji niz razlika zbog kojih se za veliki dio njemačkih milijardera čak ne zna ni kako izgledaju. Čak i kad se spomenu imena Dietera Schwarza, porodice Albrecht, Heinza Hermanna Thielea, Susanne Klatten, porodice Reimann, Dirka Rossmanna, obitelji Schaeffler ili Simone Bagel-Trah, teško bi se među njima moglo izdvojiti neko koje je opštepoznato kao ime najbogatijeg čovjeka svijeta Džefa Bezosa ili osnivača Facebooka Marka Zakerberga.
Za svoj 45-minutni dokumentarac o tajnom životu njemačkih superbogataša Deutsche Welle je uspio da nađe tek dvojicu milijardera: Dirka Rossmanna i Michaela Otta. Rossmann je osnivač jednog od najvećih njemačkih lanaca drogerija i bogatstvo mu se procjenjuje na oko 4,3 milijarde dolara.
Michael Otto je sin Wernera Otta, koji je osnovao poznatu kompaniju za katalošku prodaju. Michael je kompaniju uspješno prilagodio suvremenom poslovanju, a imovina porodice Otto se procjenjuje na oko sedam milijardi dolara.
Rossmann i Otto već su, zapravo, maleni dio odgovora na pitanje što razlikuje njemačke superbogataše od američkih i drugih. No, njima je potrebno dodati i ‘tešku kategoriju’. Najimućnijim njemačkim bogatašima smatraju se rođaci Karl i Theo Albrecht ali i njihov konkurent Dieter Schwarz. Zajednička imovina Albrechtovih i njihovih porodica procjenjuje se na više od 50 milijardi dolara, a proizlazi iz vlasništva trgovačkog lanca Aldi.
Dieter Schwarz, pak, kontrolira trgovačke lance Lidl i Kaufland i njegovo se bogatstvo procjenjuje na oko 22 milijarde dolara. Uprkos tome, čak ni poznati Forbes nema njegovu fotografiju.
Bogatstva svih spomenutih proizlaze iz trgovačke djelatnosti i to je dio razloga zašto se za njih ne zna. Novac njemačkih bogataše dobrim dijelom dolazi iz sektora koji se ne smatraju atraktivnima. Dok su bogatstva američkih i ruskih bogataša, na primjer, izrasla na internetskim tehnologijama, u finansijama, medijima ili u energetici, njemački milijarderi dolaze iz sektora trgovine, industrije, proizvodnje mašina ili građevine.
O ostalim bogatašima iz Njemačke čitajte u kompletnom tekstu tportala