Slovenija Kostiću ne dozvoljava proširenje Aerodroma Portorož
Planovi srpskog preduzetnika Miodraga Kostića o izgradnji “slovenačkog Kana” naišli su na novu veliku prepreku, piše portal Siol.net.
Nakon što je slovenačka država spriječila Kostića da kupi šest Istrabenzovih hotela u Portorožu, zakomplikovali su mui planove za aerodrom u kojoj je njegov MK Group lani postao vlasnik 54 odsto dionica. Ministarstvo infrastrukture uključiće crveno svjetlo za Kostićev plan, navodi portal, prenosi Poslovni dnevnik.
Pogrešna tumačenja
Aerodrom Portorož već godinama želi dužu uzletno-sletnu stazu, izgradnju nekoliko hangara i novu platformu. Međutim, već desetak godina čekaju novi prostorni plan koji bi omogućio širenje kapaciteta, a time i slijetanje većih aviona. Tome se snažno protive lokalni ekolozi jer je aerodrom s tri strane zatvoren Parkom prirode Sečoveljske soline, u kojem boravi 270 vrsta ptica.
Tu prepreku Aerodrom Portorož želi da preskoči izmjenama Zakona o avionskom saobraćaju. U vladi već neko vrijeme lobiraju da se investicije i poslovi održavanja za opšte dobro smiju izvoditi bez prethodnog dobijanja građevinske dozvole. Tako bi Portorožu bila potrebna samo projektna dokumentacija i saglasnost Agencije za civilno vazduhoplovstvo koja je odgovorna za bezbjednost.
Prema informacijama portala, lobističke aktivnosti Aerodroma Portorož povećane su nakon što je Kostić postao većinski vlasnik.
Osim nastojanja bivšeg gradonačelnika Kopra, Borisa Popovića, koji je s Kostićem u redovnim kontaktima, resornoj ministarki iz Aerodroma Portorož prošlog je mjeseca stiglo pismo u kojem su pokušali da iznesu svoje argumente jer nadležno ministarstvo već sljedećih sedmica treba objaviti nacrt novog Zakona o avionskom saobraćaju. Međutim, ministarstvo tvrdi je izgradnja avionske infrastrukture bez građevinske dozvole u suprotnosti sa sigurnošću letenja.
Potrebni im veći avioni
Izvori bliski ministarstvu i Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Slovenije ističu da postoje izuzeća u zakonodavstvu za građenje bez građevinske dozvole, ali to se odnosi na manje puteve, uključujući one makadamske.
“Ova pravila se ne mogu niti na koji način primijeniti na pistu aerodroma. Ko će garantovati njenu čvrstinu? I kako će, u slučaju bilo kakvih incidenata, biti moguće istražiti šta je pošlo po zlu?“, pita jedan od sagovornika portala.
Drugi sagovornik, koji takođe ne želi biti imenovan, pita: “Ko će garantovati da neće graditi hangar ili hotel pod okriljem proširenja staze?”
U Portorožu su uvjereni da je riječ o hroničnom nerazumijevanju razvojnih potreba aerodroma. Staza je trenutno duga 1.200 metara i široka 30 metara.
“Želimo je proširiti 150 metara na jednu i 80 metara na drugu stranu, što bi se sve obavljalo na području aerodroma i stoga ne bi ometalo park prirode, a duža pista je presudno za uspostavljanje novih avio-veza jer kraća staza ne dopušta dolazak većih aviona, pa je stoga i upitna isplativost linija”, objasnio je Robert Krajnc, direktor Aerodroma Portorož.
Drugi razlog zbog kojeg vlada odbija predlog Aerodroma Portorož odnosi se na status aerodroma. Iako je ta aerodrom jedan od tri od nacionalnog značaja, vlada ističe da funkcioniše pod tržišnim uslovima i ne može obavljati poslove za javnu korist.
