Kina sakrila 50 odsto kredita koje je dala za zemlje u razvoju, da li je i Crna Gora među njima?
Mnoge zemlje, posebno one iz Azije i Afrike, danas grade puteve, mostove, brane i elektrane kreditima iz Kine, što je proteklih godina ublažilo posljedice finansijske krize, ali pojedini analitičari upozoravaju na to da je ujedno pola svijeta danas ekonomski i politički zavisno od te zemlje.
Tako je, kako piše Jutarnji list, Kina preuzela ulogu koju su nekad imali MMF i SAD, ali ostaje nepoznato do koje je mjere izložena zemljama u razvoju.
S obzirom na to da nije spremna da u potpunosti otvori svoje knjige ni međunarodnim organizacijama poput Svjetske banke i MMF-a, Kristin Lagard upozorila je na “nedostatak potrebne transparentnosti”.
No, njemačko-američki tim akademika, pod vodstvom profesorice s Harvarda Carmen Reinhart, napravili su dosad najobuhvatniju analizu kineskih inostranih kredita. Brojke pokazuju da su mnoge siromašne zemlje svijeta od Kine uzele i više novca nego što se mislilo, njihov spoljni dug prema Kini je 50 odsto veći nego što stoji u službenim statistikama. Osim toga, uslovi pod kojima su odobreni čvrsto su vezani uz kineske strateške interese.
“Zapad još nije shvatio kako je rast Kine duboko promijenio međunarodni finansijski sistem, kazao je koautor studije Christoph Trebesch s njemačkog Kiel Instituta. Između ostalog, kamatne stope su više, a rokovi kraći nego što je slučaj kod kredita koje odobravaju zapadne vlade, a kao garanciju da će biti vraćani Kina je osigurala pristup hrani, sirovinama, dobit državnih preduzeća.
Više od 75 odsto kredita odobrenih posljednjih godina dolaze iz dvije državne institucije (Export-Import Bank of China and the China Development Bank), što znači da u trenutku kada se neka zemlja nađe u problemima, Kina je dobro informisana da može aktivirati svoje kolaterale prije drugih.
Među brojnim primjerima aktiviranja kolaterala navodi se luka u Šri Lanki, koju je Kina preuzela nakon što je vlada zapale u teškoće, a u Ekvadoru osigurala je 80 odsto naftnih rezervi zemlje kako bi kompenzovala trošak ogromnog projekta izgradnje brane. Kako se ne bi dogodilo da ih zahvati kriza, autori studije pozivaju Kinu da poboljša svoju statistiku o finansijskim aktivnostima među zemljama u razvoju.
Među zemljama koje je Kina kreditirala preko svoje državne EXIM banke je i Crna Gora, odnosno projekat gradnje prioritetne dionice autoputa za šta se zvanična Podgorica zadužila 687 miliona eura.
Taj finansijski aranžman prate brojne kontroverze, prije svega pravo kineskog investitora da u slučaju nemogućnosti Crne Gore da vraća kredit, može preuzeti državno zemljište na kojem se gradi auto-put.
