Centralne banke država širom svijeta gomilaju rezerve zlata, ne i Crna Gora
Zvanične globalne rerzerve zlata nastavile su da bilježe ubrzan tempo rasta i u ovoj godini, a tražnja za tim plemenitim metalom dostigla je 1.123 tone u drugom kvartalu 2019. godine.
Centralne banke širom svijeta kupile su rekordnih 374 tone zlata za 15,7 milijardi dolara u prvom polugodištu tekuće godine, prema izvještaju Svetskog savjeta za zlato (WGC), javlja Tanjug.
Riječ je o najvećoj kupovini zlata koju je WGC zabilježio tokom 19 godina praćenja ovog prometa.
Najveći kupci zlata su Rusija, Kina i Poljska, navodi se u izvještaju, i dodaje da je takav trend posljedica nastojanja mnogih zemalja da diverzifikuju svoje devizne rezerve u dolarima.
Crna Gora se ne može pohvaliti ovim vrijednim rezervama koje su posebno bitne u nestabilnim periodima za ekonomiju i finansije. Crna Gora je po količini zlatnih rezervi pretposljednja u Evropi. Prema podacima World Factbook-a američke agencije CIA, imamo zlatnih rezervi u vrijednosti od 600 miliona dolara.
To je najniža vrijednost u odnosu na sve države regiona, a u Evropi manje ima jedino Estonija (389 miliona eura).
Cijena sve viša
Tražnja za zlatom porasla je za osam odsto na više od 2.181 tonu u prvoj polovini 2019. godine u odnosu na isti lanjski period, javlja Russia Today.
Globalnu tražnju podstakao je snažan oporavak indijskog tržišta nakita usljed “prebukirane sezone vjenčanja i dobre prodaje na festivalima u toj zemlji”.
Cijena zlata porasla je u junu, probijajući nivo od 1.400 dolara po unci, prvi put od 2013. godine.
Među pokretačkim faktorima tog rasta bile su niže kamatne stope i politička neizvjesnost, kao i snažna kupovina centralnih banaka, saopštio je WGC.
Labavija monetarna politika i geopolitičke neizvjesnosti će, kako ocjenjuje WGC, uticati na to da centralne banke nastave da nagomilavaju rezerve zlata u drugoj polovini godine, dok će tražnja stanovništva “možda biti nešto slabija, zbog adaptiranja ljudi na veći cjenovni nivo”.
