Kraj za euribor: Evropska centralna banka 1. oktobra uvodi novu referentnu kamatnu stopu

Evropska centralna banka (ECB) zatražila je od evropskih poslovnih banaka da ubrzaju pripreme za prelazak na korišćenje nove referentne kamatne stope koja se naziva €STR (euro short-term rate ili u prevodu – euro kratkoročna stopa).

Do te promjene dolazi nakon niza krupnih skandala vezanih uz namještanje dosadašnjih poznatih referentnih stopa (Libor, Euribor, Eonia), zbog kojih su velike banke kažnjene milijardama dolara, a njihovi bivši zaposleni, koji su međusobno dogovarali stope, završili su u sudnici ili zatvoru. Kako bi spriječila nove manipulacije, ECB je odlučila da razvije €STR, koji će vjerno održavati cijenu prekonoćnog zaduživanja na evropskom finansijskom tržištu.

Jedna od ključnih razlika između €STR-a i, na primjer, dosadašnjeg Euribora u tome je što se za novu referentnu stopu podaci prikupljaju od čak 50 evropskih banaka, a pri formiranju Euribora prikupljali su se od samo 20 probranih banka, piše Jutarnji i dodaje da su ga, nakon prikupljanja podataka, izračunavali u kompaniji Global Rate Set Sytems Ltd, a ne u ECB, gdje će raditi kalkulacije €STR-a.

Referentne kamatne stope izuzetno su važne jer služe za preračunavanje i određivanje cijena na enormnom tržištu derivativa (finansijskih izvedenica), kredita i obveznica. U ECB-u su zabrinuti jer nijesu vidjeli adekvatan nivo spremnosti za prelazak na €STR te zbog potencijalne nepripremljenosti postoji potencijalna opasnost konfuzije, zabuna oko određivanja cijene i posljedičnih pravnih sporova između tržišnih učesnika.

Od 2. oktobra, prema uputstvu ECB, promijeniće se način na koji se računa Eonia, koja će u osnovi postati €STR uvećan za 8,5 postotnih poena. Kada bude prvi put objavljen na stranici ECB-a, €STR će reflektovati trgovinske podatke od 1. oktobra. Biće objavljivan svako jutro u 9.15 sati, a ne poput Eonije veče prije. Eonia će u potpunosti prestati da se koristi do početka 2022, a tržišni učesnici već sada hitno moraju da počnu da ugrađuju €STR u milione postojećih ugovora koji definišu transakcije izvedenicama, kreditima i obveznicama.

Skandal s liborom

Ključni skandali u namještanju referentnih kamatnih stopa bili su vezani uz Libor, koji je mjerio trošak neosiguranog posuđivanja banaka na određeno kratkoročno razdoblje; jedan mjesec, tri ili šest mjeseci. Libor i ostale važne referentne kamatne stope bile su ugrađene u raznorazne finansijske instrumente, od hipotekarnih kredita do regulatornih odredbi. Dosadašnje referentne kamatne stope ugrađene su u ugovore ukupne vrijednosti veće od 370 miliona dolara.

Sa skraćenicama poput Libor ili Euribor susretali su se i crnogorski građani koji su uzimli kredite s promjenjivom kamatnom stopom, za koju je definisano da će se mijenjati periodično, zavisno od kretanja pojedine referentne kamatne stope.

Iako još nije definisan rok u kojem će evropske, pa tako i crnogorske banke morati da izbace Euribor i ostale stare referentne stope iz novih kreditnih ugovora, pretpostavlja se da će do te promjene doći relativno brzo nakon što se sa 1. oktobra počne primjenjivati €STR.

Pojedini stručnjaci procjenjuju da bi uvođenje nove referentne stope moglo fundamentalno promijeniti način na koji se određuju cijene kredita i kako će se interno upravljati kreditnim rizicima.