Bez univerzalnog recepta: Finska ima vjerovatno najbolji zdravstveni sistem na svijetu, ali ni on nije savršen

U potrazi za primjerima pravednijeg društva, Berni Sanders tražio je uzore u zemljama sjeverne Evrope.

“Nordijski model” je sastavljen od bogatih država koje se finansiraju relativno vrlo visokim porezima, a koji pak vladama omogućuje pružanje visokokvalitetnog obrazovanja i zdravstvene zaštite za sve stanovnike.

Sanders, nezavisni američki senator iz Vermonta koji je demokratski kandidat za predsjednika SAD-a na izborima 2020, kaže da bi SAD mogle puno od njih naučiti.

“Želim da zahvalim finskom narodu ne samo na onome što rade već i što su nam dali viziju i model koji mi u ovoj zemlji možemo postići”, rekao je pred mnoštvom u Vermontu 2008. godine.

Sanders, koji sebe opisuje kao demokratskog socijalisti, pohvalio je i danski zdravstveni sistem, rekavši: “Oni mogu upravljati visokokvalitetnim zdravstvenim sistemom – vjerovatno boljim od našeg – po pola cijene. Jer to je javni zdravstveni sistem.”

Zdravstveni sistem koji je javno pokrenut i finansiran – poznat kao “Medicare za sve” – sada je jedna od velikih senatorovih ideja kao kandidata za demokratsku nominaciju 2020, a izgleda da i dalje crpi inspiraciju iz nordijskog modela, budući da je na Twitteru objavio kako u Finskoj rađanje djece ima vrlo niske troškove za državu.

No, CNN donosi drugačiju priču. Naravno, teško je uporediti zemlju poput Finske koja ima stanovništvo Minesote i čitavih Sjedinjenih Država. Nijedan zdravstveni sistem – ukorijenjen kao i svaka zemlja u svojoj istoriji i geografiji – ne može ikada pružiti savršen model drugima. No, finski zdravstveni sistem, star 130 godina, puno radi na tome, piše Express.hr.

Ne samo da je velika većina stanovništva – 88% – zadovoljna sistemom, njegova praktično besplatna pomoć za sve znači da nijedan Finac nikada nije bio u minusu zbog zdravstvenih troškova iako to ne znači da nemaju razloga za prigovaranje.

Kao što finska novinarka Anu Partenen ističe, bolest ne možete planirati poput kupovine novog automobila ili odlaska na školovanje.Niko nikada ne zna kada će im trebati njega koja je često pretjerano skupa.

“Zdravstvena zaštita nije poput kupovine farmerica. Kupac ne može reći – ovo liječenje mi je preskupo, neću to kupiti, jer se zakoni tržišta ne odnose na zdravstvo.” U Finskoj se zdravstvena pomoć smatra pravom, a ne privilegijom, kaže ona i stoga je javno zdravstvo primjerenije od privatnog sektora.

Partenen kaže da to nije samo pitanje jednakosti, već efikasnosti. “Finska vlada pregovaraće o cijenama lijekova s kompanijama koje razvijaju te lijekove – u SAD-u je problem što je Medicareu zabranjeno pregovarati o takvim stvarima, što nema smisla”, kaže ona i odgovara na pitanje zašto je cijeli sistem jeftiniji.

Zatim tu je kvalitet sistema, u smislu rezultata brige o pacijentu. Finska je jedna od pet zemalja s najnižim stopama smrtnosti majki, a Finci imaju duži životni vijek od Amerikanaca.

Finska se takođe nalazi među vodećim zemljama u svijetu po pristupu zdravstvenoj zaštiti. Naravno, nije sve ružičasto. U martu je finska vlada podnijela ostavku jer nije uspjela da sprovede reformu zdravstva kroz Parlament – postajući druga vlada zaredom koja to nije učinila.

Finskim decentralizovanim zdravstvenim sistemom često upravljaju lokalne opštine s populacijama u rasponu od stotinjak hiljada ljudi do manje od 100. A ta decentralizovana priroda nije samo skupa za održavanje, već može stvoriti i velike razlike u kvalitetu usluge.

Opštine primaju novac za plaćanje zdravstvenih usluga na osnovu broja oporezivog stanovništva, što može otežati pružanje usluga u udaljenijim i većim područjima – gdje su te usluge takođe skuplje.

U martu, neposredno nakon što je vlada Juha Sipila podnijela ostavku, guverner banke Finske Ollie Rehn upozorio je da reforma ostaje hitna “s gledišta fiskalne održivosti”.

Kako finsko stanovništvo zemlje živi duže, a stopa nataliteta se smanjuje, tako se smanjuje i broj poreskih obveznika koji uplaćuju u sistem – dok cjelokupno stanovništvo živi duže i opterećuje resurse.

U 2018. godini prosječni se Finac suočio se s neto prosječnom stopom poreza od 30%, u poređenju s 23,8% u Sjedinjenim Državama.

“Finci imaju sve manje i manje djece. Ljudi postaju stariji. Ovdje nam treba više ljudi jer su nam potrebni poreski obveznici”, kaže Juha Tuominen, izvršna direktorka najveće bolnice u Finskoj, koja jednom od četiri Finca pruža specijalizovanu pomoć.

“Dakle, ako mislite na održivost, ili ćemo dobiti više ljudi u Finskoj ili moramo smanjiti troškove”, dodaje.

Kako bi finski zdravstveni sistem bio finansijski održiv, jedan od ciljeva posljednjeg predloga vlade za reformu bio je smanjenje troškova centralizovanjem usluga i uvođenjem više privatnih praksi. No, centralizacija se pokazuje složenom u zemlji koja je na nekim područjima rijetko naseljena, a u kojoj je zdravstveni sistem dizajniran tako da služi čak i najudaljenijim dijelovima zemlje koji se proteže sve do Arktičkog kruga.

Još 2013. godine, međunarodna organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) već je upozoravala da Finska zaostaje za mnogim drugim zemljama OECD-a po visokim stopama neispunjenih potreba.

Tada je više od 4% Finaca prijavilo nezadovoljstvo medicinskim uslugama zbog troškova, udaljenosti ili lista čekanja – što je udio znatno veći nego u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Holandiji.

Kako se financiranje smanjuje za buduće generacije, moglo bi se dogoditi da sve više Finaca ne bude zadovoljno medicinskim uslugama, upozorava Heikki Hiilamo, analitičar socijalne politike koji je savjetovao vlade o tome kako mogu reformisati sistem.

Ako ne bude reformisan, rekao je, finski sistem mogao bi postati neravnopravniji, a siromašni ljudi i oni koji žive u udaljenim područjima sve se više isključeni iz samog sistema koji je bio stvoren da im služi.

Možda bi to Sanders mogao imati na umu kad vidi uzore u nordijskom modelu i želi ga prenijeti u SAD.

“Ljudi izvan Finske imaju tendenciju da vide samo dobre strane sistema. Obično ljudima pokazujemo sunčanu stranu ulice, ali postoji i ona mračna. U ovom slučaju zdravstvena zaštita je na mračnoj strani, i već niz godina imamo problema”, kaže Hiilamo.