Hrvatski urbanista o Budvi: Potrebna je infrastruktura koja pokazuje snagu grada
“U Budvu sam došao prilično skeptičan i uplašen. Neke stvari su dobre poput čistoće ali javna infrastruktura koju zaslužuje svaki grad, pogotovo Budva i druga mjesta na Jadranu, tamo pomalo nedostaje, uključujući velike intervencije koje su vezane za turizam”. Tako je opisao svoj susret sa crnogorskom prijestonicom turizma hrvatski arhitekta i urbanista Zoran Boševski.
On je krajem juna boravio u Crnoj Gori na poziv Ministarstva održivog razvoja i turizma i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Tada je imao priliku da obiđe šetališta kroz Budvu i Bečiće i sazna više o namjerama države da ove dvije uvale budu povezane novom promenadom.
Naime, kako podsjećaju Dnevne novine, resorno ministarstvo, JPMD i Opština Budva najavili su za ovaj mjesec raspisivanje javnog međunarodnog jednostepenog konkursa za idejno arhitektonsko rješenje šetališta koje će voditi duž Slovenske plaže, zatim bečićkih kupališta i biti povezana kroz poluostrvo Zavala, a podrazumijevaće i pristupne saobraćajnice prema obali i moru.
Kako je istaknuto, pored pješačko-rekreativne, promenada treba da ima i funkciju ulice za dostavna i interventna vozila, ukrsnice i proširenj a treba oblikovati u pjacete ili vidikovce, a preko potoka i rječica osmisliti pet manjih mostova. Uz to, projektant treba da osmisli i rješenje uređenja promenade, rasvjete, urbanog mobilijara, opreme za sakupljanje otpada, a po želji i pergola duž staze ili na proširenjima. Dužina šetališne zone budućeg šetališta je oko pet kilometara.
Kao pretpostavka cijelog konkursa, stoji u najavi poziva, podsjeća se na posljednjih 30 godina opšte društvene krize regiona i buma u izgradnji i prometu nekretnina, kada je na rivijeri izgrađeno više nego ikada ranije. Rast naselja pratila je “briga za profitom umjesto osjećaja urbanističkog reda i potrebe za očuvanje ambijentalnih vrijednosti i uređenje javnih prostora”.
Boševski je uvjeren da su nadležni, svojim planom, jasno iskazali ambiciju da ovim konkursom najave drugačiji odnos prema izgradnji i uređenju prostora u prijestonci turizma.
“Zato mi se čini opravdanim da se na tom mjestu pojavi infrastruktura koja pokazuje snagu grada, da on ne iskopni pod velikim uticajima kućama, hotelima, brojnim gostima odnosno ljudima, nego da se u strukturama Budve i njegovog života čita jasan stav. Ovakva snažna infrastruktura je praktično kičma cijelog tog područja”, stav je Zorana Boševskog o ideji budućeg šetališta.
Na pitanje da li bi ovaj i ovakav konkurs mogao dati višeznačno rješenje koje bi izmijenilo kvalitet prostora, ali postao i novi uzor daljoj izgradnji, on kaže da se takva rješenja ne mogu generalizovati niti da treba da budu tipska.
“Učestvovao sam na mnogo konkursa i različitih radionica. Svi angažmani ovakvog tipa treba da budu kontinuirani za jedan prostor kao što je Budva a to mislim i za druge jadranske gradove, jer na njih gledam kao na zajednički prostor. Sva ta mjesta traže konstantan angažman u vidu konkursa, radionica, istraživanja, tako da će i ovaj poziv za Budvu najvjerovatnije pokazati da postoji i interes i mnogo novih ideja koje su, jednostavno, negdje ‘pod tepihom’ ljudi koji rade u Evropi i širom svijeta. Koliko takva rješenja mogu da posluže kao model to je već upitno. Primorski gradovi sigurno treba da dobiju ovakvo svoje obilježje ili, pak, na svoj način da rješavaju probleme. Zato ne može baš postojati tipološki univerzalan projekat, ali će svaki pristigli pokazati angažman i interes, kao i snagu nekih drugih aktera u prostoru”, istakao je sagovornik Dnevnih novina.
On je ponovio da je kontinuiranim anketiranjem, ispitivanjem i stalnim angažmanom oko davanja rješenja koja se tiču javnog prostora, naročito u priobalnim zonama kao što je ova u Budvi, doprinosi oplemenjavanju prostora na duže staze.
“Kada postoji pitanje velikih investicija, arhitekte i dizajenri su ponekad ostavljeni sa strane. Oni u sve to nisu baš mnogo uključeni, pa će konkurs u Budvi možda pokazati i zrelost struke koja će se čitati u rješenjima prostoru. Možda će to dati i neke druge kvalitete samim investitorima, koji samo ulažu i očekuju povrat novca, a na prostor gledaju samo kao priliku za biznis, pa će oni doživjeti neko prosvjetljenje, što bi bilo veoma dobro”, dodao je on.
Zahvaljujući iskustvu u izgradnji šetališta na obali Jadrana, Boševski kaže i da projektni odgovor na ovaj konkurs mora predstavljati posebno osmišljeno rješenje.
“Sigurno da treba da bude posebno. Drugačije su obale sjevera Jadrana, Crikvenice i Pule, u odnosu na Budvu. Budva me zadivila svojom snažnom hortikulturom, koja ne postoji u sjevernom dijelu Jadranske obale koja je klimatski možda i povoljniji. Ovdje imate još jednu mogućnost – taj zeleni tepih koji prekriva i prožima sve što se napravi. Zato neke greške u prostoru i nisu toliko vidljive”, naveo je sagovornik DN.
