Legalni izdavaoci apartmana ljuti: Booking.com vara goste?
Sve više vlasnika apartmana i hotela prstom upire u servis Booking.com, jer se spekuliše da čak petina objekata na ovoj platformi nije prošla nikakve kontrole.
Najnoviju aferu u Hrvatskoj, gdje je grupa turista iz Francuske preko ovog popularnog servisa rezervisala luksuznu vilu na Hvaru (za oko 6.000 eura), a na tom mjestu zatekli gradilište i zapušten plac, nastavili su legalni iznajmljivači smještaja u Dalamaciji.
Kako piše “Jutarnji list”, oni ističu da je nelojalna konkurencija uzela maha, da čak 20 odsto objekata koji se oglašavaju na popularnoj turističkoj platformi nema rješenje o kategorizaciji i dodaju da je slučaj sa francuskim turistima mogao da bude izbjegnut da su ova pitanja zakonski regulisana, piše “Politika”.
Svaki čovek ima ličnu kartu sa podacima o identitetu. Za turistički objekat takva lična karta bila bi rješenje o kategorizaciji. Ako pitate Booking.com zašto su do prije nekoliko godina kao osnovni uslov za oglašavanje tražili rješenje o kategorizaciji, a sada to više ne traže, sigurno nećete dobiti odgovor. Razlog je isključivo u njihovom profitu, a posljedice su upravo ovakve”, kaže vlasnik jednog luksuznog hotela u Dalmaciji.
Rješenje o kategorizaciji sadrži ime i prezime vlasnika objekta, dokaz o pravu raspolaganja kroz vlasnički list ili ugovor o zakupu, kao i popis opreme. Kako se navodi, to je zbir svega onoga što objektu daje određeni broj zvjezdica i pokazatelj stvarnog stanja u smještaju.
Kako je objašnjeno, Booking.com na nekoliko načina dolazi do profita, a jedan od njih je provizija od oko 20 odsto. Taj dio od ukupnog iznosa ide direktno na račun kompanije kada se realizuje uplata gosta apartmana.
Booking.com se našao i na udaru zbog navodnih skrivenih troškova u cijenama smještaja, pa je, iz tog razloga, od 1. septembra promijenjen način poslovanja ove platforme, kao i sajta Trivago i sličnih kompanija. Naime, oni sada moraju jasno da navedu sve troškove (takse, naknade za čiščenje, itd.) i da ih predoče korisnicima prije rezervacije i plaćanja.
Upravo na skrivene troškove se žalilo najveći broj korisnika, ali bilo je i drugih primjedbi. Prema podacima britanske antimonopolske komisije, dešavalo se da sajtovi postavljaju oglase već rasprodatih hotela kako bi uticali da potencijalni gost što prije donese odluku. Drugi način požurivanja korisnika jeste davanje lažnih informacija, kao na primjer da je smeštaj za koji je korisnik zainteresovan ostalo samo jedno slobodno mjesto, što je gotovo uvijek neistina u cilju manipulacije.