Nije bogatstvo samo keš: Koliko zaista ima milionera u Crnoj Gori
Crnogorski mediji objavili su nedavno, pozivajući se na podatke Centralne banke Crne Gore (CBCG), da 71 građanin na bankovnim računima ima milion eura ili više.
Međutim, u pitanju nije konačan broj milionera, jer je gotovina u bankama samo jedan od parametara koji čini bogatstvo, možda čak i manje značajan u odnosu na druge oblike imovine, poput nekretnina, hartija od vrijednosti i drugih dobara. A koliko građana u cijeloj svojoj imovini broji više od milion eura nije dostupan podatak, jer nijedna crnogorska institucija ne raspolaže relevantnim informacijama o tome. Ili ih čuva van domašaja javnosti.
U svakom slučaju, podatak da je 71 građanin milioner – nije precizan, jer je baziran samo na gotovini i to u bankama. Ako se tome dodaju nekretnine, akcije, pokretna imovina (luksuzni automobili, jahte, umjetnine i slično), taj broj je, prema našim procjenama, makar triput veći.
Nijedna organizacija do sada se nije bavila procjenom imovine najbogatijih Crnogoraca zbog toga što se podaci o načinu stečene imovina u milionskim iznosima najčešće pažljivo čuvaju od očiju javnosti. Odgovor na pitanje zašto je to tako treba tražiti u činjenici da dobar dio te imovine nije stečen na legalan način. Ili, u najgorem slučaju, nemoguće ga je razumno objasniti.
Kako to radi Forbes
Dok neko ne napravi listu najbogatijih crnogorskih državljana, da vidimo kako to radi američki magazin Forbes – on tradicionalno radi istraživanje najbogatijih ljudi svijeta i procjenom njihove imovine. Prema nekim podacima, čak 50 izvještača i istražilaca iz oko 20 zemalja radi na sastavljanju Forbesove ljestvice najbogatijih ljudi na svijetu.
Njihov glavni posao je praćenje imovine kandidata tokom cijele godine, zajedno s rukovodiocima i zaposlenima, konkurentima, advokatima i finansijskim savjetnicima, kako bi saznali što više. Nije lak posao pratiti svaki potez koji milijarder preduzima, poslove oko kojih pregovara, umjetninu koju kupuje ili zemlje koju prodaje, kao i brojne poklone koje prima. Sve se to prikuplja u cilju što preciznije procjene koliko je neko bogat i, što je još zanimljivije, u kom pravcu ide njegovo bogatstvo.
Neto bogatsvo koje objavljuje Forbes za najbogatije ljude svijeta je zapravo vijednost koja preostaje nakon što od cijele imovine oduzmu dugovanja / obaveze. U pitanju je osnovno računovodstveno pravilo, bogatstvo jednako sredstva minus obaveze.
Forbes dakle prikuplja što je moguće više podataka o imovini pojedinca, uključujući njegove udjele u javnim i privatnim kompanijama, procjenu vrijednosti nekretnina, automobila, konja, jahti, umjetnina, novca u novčaniku i banci, zlata, a uporedo se prikupljaju podaci o dugovima i obavezama. Gore navedenom jednačinom dolazi se do neto bogatstva pojedinca.
I nijesu svi bogataši jednako otvoreni u svojim bilansima. Lako je odrediti vrijednost imovine u javnim preduzećima kao što su Microsoft, Facebook, Amazon i Berkshire Hathaway, ali su podaci o drugoj imovini često teško dokučivi. Procjena vrijednosti privatne imovine zbog toga zahtijeva mnogo vremena i napora izvještača da prođu kroz javno dostupne dokumente.
Prema dostupnim podacima Forbesa, najbogatiji čovjek na svijetu je osnivač Amazona, Džef Bezos, čije bogatstvo je procijenjeno na 114,4 milijarde dolara. Ipak, analitičari koji su upućeni u istraživanja, kažu da je predsjednik Vladimir Putin najbogatiji na svijetu, ali zbog teško dostupnih podataka o njegovoj imovini, to nemogu formalno da potvrde.
Investitor.me
