Zašto je Danilovgrad pogodan za uzgajanje vinove loze

Povoljna mediteranska klima, uz odgovarajuće karakteristike zemljišta, pogoduju uzgoju vinove loze na području Opštine Danilovgrad, u kojoj su registrovana 23 vinogradara, od kojih troje proizvodi vino za prodaju.

Samostalna savjetnica za biljnu proizvodnju u Opštini Danilovgrad, Natalija Bulatović, kazala je da je obodni dio Bjelopavlićke ravnice na 200 do 400 metara nadmorske visine prepoznato područje koje je pogodno za uzgoj loze.

„Takođe, loza se uzgaja i u ravnici i to na području gdje preovladava pjeskovito i šljunkovito zemljište. Od davnina se kaže da je grožđe dobro sa kamena. Upravo to je područje gdje su nekada bili veliki vinogradi Agrokombinata u ravnici na području od Jelenka, preko Siga do Martinića, odnosno do Ljutotuka“, rekla je Bulatović za PR centar.

Govoreći o sortama koje se uzgajaju na području Opštine Danilovgrad, Bulatović je kazala da se Vranac uzgaja u najvećem obimu, nakon čega slijede sorte Kratošija i Rozaklija.

„Međutim, danas se uvode i neke nove sorte. To su poznate sorte u javnosti, ali nove za naše područje. Imamo sve više vinogradara koji posjeduju 20 i više hiljada čokota vinove loze i svoju proizvodnju grožđa prerađuju u vlastitim vinarijama”, dodala je Bulatović.

Tu su i Chardone i Cabernet

Kako bi upotpunili svoju vinsku paletu, oni su bili primorani da uzgajaju i te nove sorte, kao što su Chardone i Cabernet.

“Za jednog proizvođača na teritoriji naše opštine je karakteristična sorta Tamjanika“, navela je Bulatović.

Ona je kazala da na području danilovgradske Opštine postoji nekoliko vinarija, od kojih tri veće, koje uz visoku tehnologiju i u kombinaciji sa tradicionalnim načinom prerade grožđa dobijaju jedno vino koje je već visoko pozicionirano na crnogorskom tržištu i šire.

“Veći vinogradari na teritoriji Opštine Danilovgrad, koji imaju sopstvene vinarije, imaju zalihe i prave paletu svojih vina po godinama proizvodnje”, saopštila je Bulatović.

Ona je kazala da je do prije tri godine na lokalnom nivou Opština vodila registar proizvođača grožđa i vina, u koji je tada bilo upisano 96 vinogradara, sa preko 178 hiljada čokota, dok je 40 hektara bilo pod vinogradima.

Bulatović je rekla da ni u tom momentu nijesu bili svi vinogradari upisani, jer postojali su određeni uslovi pod kojim ste se mogli upisati u registar“, objasnila je Bulatović.

Ona je navela da se trenutno vodi Registar pri Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, u koji su, kako je precizirala, trenutno upisana 23 vinogradara sa površinom od 14,4 hektara, dok tri vinogradara puštaju svoje vino u promet.

Porodična tradicija Velimirovića

Izvršni direktor Vinarije Velimirović, Dušan Velimirović, kazao je da njegova porodica ima dugu tradiciju kad je u pitanju vinogradarstvo.

„Naši preci su imali, kao što su imale ostale porodice oko okućnice, svoje vinograde. Tada je bio prisutan primitivan način proizvodnje. Ali oni su svakako imali vino za svoje potrebe i za rodbinu“, naveo je Velimirović.

Nakon toga, kako je dodao, duži period su imali manje površine vinograda, kada su za porodicu i prijatelje pravili vino.

„To je bio porodični posao. Međutim, u posljednjih deset godina, počeli smo da širimo proizvodnju i da sadimo nove vinograde, sve u okolini naše kuće u selu Malenza. Tako smo prije desetak godina krenuli u ozbiljniju proizvodnju”, dodao je Velimirović.

Vinarija je osnovana 2015. godine kao društvo sa ograničenom odgovornošću.

“U ovom stanju, vinarija postoji od ove godine, kada smo napravili veliki i savremeni objekat – vinski podrum i kada smo došli sa zasadima od 23 hiljade čokota, sa planom da zaokružimo vinograde sa 30 hiljada čokota“, rekao je Velimirović.

Prema njegovim riječima, trenutno proizvode od 20 do 35 tona grožđa, zavisno od godine do godine.

Očekuju oko 30 tona grožđa i 15.000 litara vina

Velimirović je kazao da je područje u kojem se nalaze njihovi vinogradi u selu Malenza u Donjem Zagarču, a koje pripada, Opštini Danilovgrad, vrlo pogodno za sadnju i proizvodnju grožđa i proizvodnju vina.

„To je blaga padina pored planine Garač, koja ima istu klimu kao podgorički region i Bjelopavlići. Međutim, noći su nam hladnije zbog planine Garač, jer vazduh noću hladi grožđe, što je pogodnost za proizvodnju vrhunskog i kvalitetnog grožđa, a samim tim i vina“, objasnio je Velimirović.

On je kazao da trenutno u vinogradima imaju zasađene Vranac i Kratošiju.

„Međutim, imamo zasađeno malo Marselana i Petit verdota. U narednom periodu planiramo i bijele sorte. Cilj nam je 30 hiljada čokota, koji ćemo ostvariti već naredne godine“, rekao je Velimirović.

Govoreći o berbi, Velimirović je kazao da su im ove godine krenule i mlade loze koje su zasadili prije tri godine, navodeći da će imati rekordan prinos.

„Očekujemo oko 30 tona grožđa, a samim tim i oko 15.000 litara vina. Ove godine dosta su bili teški vremenski uslovi, dosta kiše je bilo tokom proljeća i početkom ljeta. Međutim, uspjeli smo to da savladamo da to ne utiče pretjerano na kvalitet ni na prinos grožđa“, rekao je Velimirović.

On je kazao da se još nijesu fokusirali na izvoz vina, ali da to, kako je rekao, planiraju od naredne godine.