Vlada časti: Vjetroelektrana Možura neće povećati račune za struju
Puštanje vjetroelektrane Možura u komercijalni rad neće uticati na povećanje računa za struju domaćinstvima u dijelu iz obnovljivih izvora, jer je obavezu plaćanja novog objekta preuzela Vlada kako bi rasteretila kupce, kazao je državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Crne Gore Nikola Vujović.
On je objasnio da je jedinična naknada za krajnje kupce, u dijelu podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, fiksna.
“Tako utvrđena naknada je nepromjenjiva za sve naredne godine nezavisno od činjenice da će se novi objekti pustiti u rad. Obavezu plaćanja, kao posljedicu ulaska novih objekata u sistem, preuzela je vlada kako bi rasteretila sve krajnje kupce do 300 kilovat-sati (kWh) potrošene električne energije”, rekao je Vujović u intervjuu Dnevnim novinama.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma nedavno je izdalo rješenje o vršenju tehničkog pregleda vjetroelektrane Možura. Nakon pregleda vjetroparka u Ulcinju, koji je trenutno u probnom radu, slijedi izdavanje upotrebne dozvole čime bi Možura zvanično počela komercijalnu proizvodnju struje.
Uspjeh u proizvodnji energije iz čistih izvora
Prema rečima Vujovića, uspjeh koji je Crna Gora napravila, kada je kompletna potreba za električnom energijom proizvedena iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore, posljedica je uticaja više faktora.
On je podsjetio da su zaključeni ugovor o izgradnji solarne elektrane na Briskoj gori, na nedavno raspisani tender za izgradnju nove vjetroelektrane u Budvi i Baru koji pokazuje značajno interesovanje investitora.
“U pripremi je i tender za solarnu elektranu na Veljem brdu, u blizini Podgorice. Raduje činjenica i da se rezultati ove politike prepoznaju i kod Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), naše najveće energetske kompanije”, poručio je Vujović.
Gradnja malih hidroelektrana dovela do neslaganja sa lokalnim stanovništvom
Veliki investicioni ciklus koji je pokrenut podrazumijeva početak razvoja novih projekata, kao što je izgradnja vjetroelektrane Gvozd ili hidroelektrane Komarnica, rekonstrukciju i revitalizaciju postojećih elektrana – od ekološke rekonstrukcije prvog bloka Termoelektrane do revitalizacija velikih hidroelektrana Pive i Perućice.
Govoreći o protivljenju dijela javnosti u vezi sa izgradnjom malih hidroelektrana, Vujović je rekao da realizacija takvih projekata, u nekom broju slučajeva, dovodi do neslaganja sa onim što su želje lokalnog stanovništva.
“Mislim da je to jedina prizma kroz koju treba posmatrati problem na nekoliko lokacija u Crnoj Gori. Treba se podsjetiti i činjenice da su do sad izgrađene male hidroelektrane dovele do zapošljavanja više od 80 radnika, dominantno iz mjesnih zajednica u kojima su napravljene. Dovele su i do izgradnje energetske i putne infrastrukture u ruralnom području sjevera. Posebno su važne i aktivnosti kroz socijalno odgovorno poslovanje koncesionara koji su realizovali više od 30 projekata u vrijednosti većoj od 1,5 miliona eura”, zaključio je Vujović.
