Zeleni dogovor: Evropa želi da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.
Evropska komisija predstavila je u srijedu dugoočekivani “Evropski zeleni dogovor”, paket mjera za jačanje efikasne upotrebe resursa kako bi klimatske izazove pretvorila u mogućnosti na svim područjima politike.
“Evropski zeleni dogovor naša je nova strategija rasta,” rekla je nova predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, “za rast koji daje više nego što je potrebno. Pokazuje kako transformirati naš način života i rada, proizvodnju i potrošnju kako bismo živjeli zdravije i svoje poslovanje učinili inovativnim”.
Der Leyen rekla je da bi Evropa mogla biti svjetski lider u klimi tako što će se “kretati prva i brzo se kretati”.
“Odlučni smo u tome da uspijemo zbog ovog planeta i života na njemu – zbog evropske prirodne baštine, biološke raznolikosti, naših šuma i naših mora. Pokazujući ostatku svijeta kako da budu održivi i konkurentni, možemo uvjeriti ostale zemlje da nam se pridruže”, kazala je ona.
Evropska zelena ponuda pruža plan djelovanja za jačanje efkasne upotrebe resursa prelaskom na čistu kružnu ekonomiju i zaustavljanje klimatskih promjena, povrat gubitka biološke raznolikosti i smanjenja zagađenja. Navode se potrebna ulaganja i raspoloživi alati za finansiranje te objašnjava kako osigurati pravedan i sveobuhvatan prelaz.
Zeleni ugovor pokriva sve sektore ekonomije, posebno transport, energetiku, poljoprivredu, zgrade i industrije poput čelika, cementa, ICT-a, tekstila i hemikalija.
Kako bi se u zakonodavstvo postavila politička ambicija da do 2050. bude prvi klimatski neutralni kontinent na svijetu, izvršna vlast EU kaže da će u roku od 100 dana predstaviti prvi “evropski zakon o klimi”. Kako bi ostvarila svoje ciljeve u vezi s klimom i okolišem, Komisija takođe treba predstaviti Strategiju biološke raznolikosti za 2030., novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružnuj ekonomiju, strategiju uzgoja farmi za održivu hranu i predloge Evrope bez zagađenja. Odmah će započeti radovi na povećanju ebropskih ciljeva emisije do 2030., te postavljanju realnog puta ka cilju 2050.
Ispunjavanje ciljeva Ebropskog zelenog ugovora zahtijevat će značajna ulaganja. Procjenjuje se da će za postizanje trenutnih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. godinu biti potrebno 260 milijardi eura dodatnih ulaganja, što predstavlja oko 1,5% BDP-a u 2018. godini.
Za ovo će ulaganje trebati mobilizacija javnog i privatnog sektora. Komisija će početkom 2020. predstaviti Plan ulaganja u održivu Evropu kako bi se zadovoljile potrebe ulaganja. Najmanje 25% dugoročnog budžeta EU-a trebalo bi biti posvećeno klimatskim akcijama, a Evropska investiciona banka, koja se po novom deklariše kao evropska klimatska banka, pružiće dalju podršku. Kako bi privatni sektor mogao doprinijeti finansiranju zelene tranzicije, Komisija će predstaviti Zelenu strategiju finansiranja do 2020. godine.
Komisija priznaje da nisu sve regije i države članice počele s iste tačke. “Mehanizam pravedne tranzicije” podržaće one regije koje se u velikoj mjeri oslanjaju na vrlo intenzivne aktivnosti na ugljiku. Podržaće građane koji su najranjiviji u tranziciji, pružajući pristup programima recikliranja i mogućnostima zapošljavanja u novim privrednim sektorima.
U martu 2020. Komisija će pokrenuti “Klimatski pakt” kojim će građanima dati glas i ulogu u osmišljavanju novih akcija, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i prikazivanju rješenja koja mogu slijediti drugi.
