Zašto je Kina ograničila iznošenje kapitala iz zemlje
Već mjesecima se priča o tome kako kineska vlada aktivno radi na tome da kontroliše iznošenje kapitala iz zemlje.
Dio tih problema stigao je i do Evrope, pa i do same Hrvatske u slučaju transakcije vezane uz bivšu Političku školu u Kumrovcu. Svjedoci smo da su kineske investicije u Evropu značajno pale u posljednjih godinu dana. Dio razloga za to svakako leži i u restrikcijama koje dolaze od službenog Pekinga.
Ekonomski problemi untar Kine i trgovinski rat Kine i SAD-a glavni su razlozi zbog kojih Kina pokušava da kontroliše “izvoz” novca iz zemlje. Državna administracija za strane valutne odnose (SAFE), ključni vladin regulator, saopštila je ove sedmice da je glavni zadatak za iduću godinu spriječiti “nenormalne” odlive kapitala i tako onemogući nelegalne trgovinske aktivnosti, piše CNN Business, prenosi SEEbiz.
“Moramo pobijediti u ključnoj borbi, kako bismo smanjili finansijske rizike i održali tržišnu stabilnost”, poručuje kineski regulator.
Agencija je već preduzela određene korake. U novembru, kaznila je Chinabank Payments s 4,2 miliona dolara – što je jedna od najvećih kazni ikad izrečenih – zbog isplate novca u inostranstvo.
Regulator nije otkrio koliko je novca bilo transferisano, ali moglo bi se raditi o desetinama miliona juana jer se kazne određuju prema visini iznosa koji se (planirao) isplatiti. Jedna od kompanija za online plaćanja, podružnica kompanije JD-com u vlasništvu milijardera Ričarda Liua, rekla je za CNN Business da su transfere novca preuzeli “vanjski trgovci” koji su iskoristili rupe u zakonu.
Nijesu samo kompanije u pitanju. Ranije ovoga mjeseca, jedan klijent Bank of Chine izvukao je 50.000 dolara u gotovini sa svog računa u toku jedne sedmice. SAFE je kaznio banku s gotovo 6.000 dolara zbog kršenja vladinog pravila o ograničavanju podizanja novca s računa u stranoj valuti. Iako se radi o relativno malom iznosu, ova kazna simbolizuje odlučnost vlade da spriječi takve “nekontrolisane” isplate novca.
Ograničenje iznošenja kapitala proizlazi iz zabrinutosti za kinesku ekonomiju koja je pogođena hlađenjem domaće potražnje i dugotrajnim trgovinskim ratom sa Sjedinjenim državama. Narodna banka Kine dozvolila je slabljenje juana, čime je pomogla državi da se bori protiv negativnih efekata povećanih američkih tarifa.
Kineska vlada uspjela je u svom naumu. U prvoj polovini ove godine iz Kine izlašlo 74 milijarde dolara kroz regulisane kanale, a to je najmanje u posljednjih deset godina. No, kroz “neregistrovane” transakcije iz Kine je izašla rekordna količina novca. Procjenjuje se – čak 131 milijarda dolara u prvih šest mjeseci 2019. Gene Ma, šef kineskog sektora u Institutu za međunarodne finansije kaže kako je takav rast posljedica “intenziviranih trgovinskih tenzija”.
Kina ima dobar razlog zbog kojeg pokušava da zadrži novac unutar države. Posljednji put kada smo svjedočili o velikoj količini novca koja je napuštala zemlju, bilo je to 2015. i 2016. godine: ekonomija je bila u problemima i Narodna banka Kine morala je devalvirati juan i time uticati na finansijska tržišta.
U prosjeku, količina novca koji napušta Kinu odgovara nivou od 6 odsto kineskog BDP-a svake od tih dviju godina, kažu procjene Kineske akademije društvenih nauka, vladinog think tanka. Ukupno, Kina je izgubila oko 1,28 triliona dolara i bila je prisiljena da posegne u devizne rezerve kako bi spriječila dalju deprecijaciju domaće valute.
U te dvije godine kineske devizne rezerve potonule su za više od 800 milijardi dolara. Otad je službeni Peking preduzeo ozbiljne mjere ne bi li pojačao kontrolu kapitala i otežao ljudima da zamijene novac za stranu valutu ili da transferišu sredstva van zemlje.
