Evropa je američkim kompanijama postala “dužnički raj”
Veoma povoljne uslove zaduživanja u Evropi sve više koriste američke kompanije, pa je iznos njihovih obveznica denominovanih u euru dostigao ove godine rekordni iznos.
Kako piše Reuters, podaci Dealogica pokazuju da su kompanije iz SAD-a sa investicionim rejtingom ove godine prikupile 93 milijarde eura na evropskom tržištu duga. To je četiri puta više nego 2018. godine, prenosi Poslovni dnevnik.
Štaviše, iznos američkih korporativnih obveznica denominovanih u euru učestvuje sa čak 27 odsto u ukupno prikupljenom ovogodišnjem iznosu od 346 milijardi eura. Za eurske obveznice odlučio se cijeli niz sektora, od farmaceutskih kompanija preko robe široke potrošnje do fintecha. Od čuvenijih kompanija za dug u euru odlučili su se proizvođač motocikala Harley Davidson kao i div iz sektora široke potrošnje Colgate-Palmolive.
Prema podacima Bank of America (BofA), zaduživanje američkih kompanija postao je najveći izvor korporativnog zaduživanja u Evropi. Ako se ovakav trend nastavi i u 2020. godini, SAD će postati najveća država u ICE-BofA indeksu korporativnog duga eurozone, smijenivši na vodećoj poziciji Francusku.
Razlog zašto su brojne američke kompanije pohrlile preko Atlantika po novac krije se u veoma jeftinom dugu u eurozoni, gdje je kamatna stopa Evropske centralne banke (ECB) snižena na -0,5 posto.
Tokom ove godine prosječni prinos na korporativne eurske obveznice pao je sa 1,25 odsto početkom 2019. na svega 0,48 odsto. Evropsko dužničko tržište pruža “najbolje uslove prikupljanja kapitala za globalne izdavače”, ističe Barnaby Martin, šef kreditne strategije u BofA. “Tako nešto ne mogu pronaći nigdje drugdje”, dodaje Martin. Izdanje u euru omogućava kompanijama iz SAD-a da kraća obveznička izdanja s višim kuponima zamijene dugom dužeg dospijeća i nižeg kupona.
Privlačne investitorima
Drugi razlog je jeftino finansiranje spajanja i preuzimanja.
Prema podacima Refinitva, obveznice američkih kompanija čine polovicu ukupno prodatih 30-godišnjih korporativnih obveznica ove godine. To je jedan od razloga zašto su privlačne investitorima koji danas više preferiraju izdanja dužih rokova dospijeća.
Osim toga, “američke” obveznice ECB ne može otkupljivati u sklopu svog programa otkupa dužničkih hartija od vrijednosti, pa u pravilu donose nešto viši prinos nego uporediva izdanja kompanija uz eurozone.
ECB je u oktobru opet pokrenuo program otkupa obveznica, a u bilansu drži 183 milijarde eura korporativnog duga.
Prema proračunu kompanije CreditSights, obveznice američkih kompanija roka dospijeća od 7 do 10 godina s BBB rejtingom u prosjeku donose 25 baznih bodova viši prinos od obveznica koje ECB može otkupljivati. Barnaby Martin iz BofA smatra kako kupaca za američke obveznice u euru neće nedostajati.
Naime, mogle bi biti zanimljive azijskim društvima za životno osiguranje. Ti investitori uložili su u 10 odsto dužničkih hartija od vrijednosti na američkom tržištu, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). No, manje su upoznati s dugom kompanija iz eurozone.
