Make it in Germany: Njemački slogan za privlačenje strane radne snage, pa i one s Balkana

Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka.

U Bonu je, kako javljaju agencije, otvorena nova služba koja će koordinisati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inostranstvu.

Njemačka privreda je zavisna od doseljavanja. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja stranih stručnjaka pod motom „Make it in Germany“. To je nacionalni prioritet, piše DW.

“Bez stranih stručnjaka nećemo moći da održimo naše blagostanje. Ne možemo jednostavno da čekamo na te ljude, moramo da se potrudimo oko njih”, izjavio je savezni ministar rada Hubertus Hajl.

Njemački zavod za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana te zemlje do 2035. smanjiti za četiri do šest miliona. U mnogim privrednim granama vlada nestašica radne snage, a čak 56 odsto ispitanih firmi smatra da je nedostatak radne snage trenutno njihov najveći poslovni rizik.

Svaka treća njemačka firma proteklih godina zaposlila je radnike iz drugih članica Evropske unije, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu da prihvataju nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inostranstva. Nakon dugotrajne debate, usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest decenija poslije prvog velikog talasa dolaska gastarbajtera.

Prema pisanju njemačke štampe, u toj zemlji u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Dobro za Njemačku, loše za Balkan?

Proces priznavanja do sada je bio previše komplikovan i trajao je suviše dugo, mnogo duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD ili u Kanadi. A to Njemačka sebi u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može da dozvoli, čuje se iz savezne vlade.

Novi ured za priznavanje stranih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom ovog mjeseca, to bi morao da koriguje, dodaje DW.

Ali, ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Europe ne napuštaju samo najbolje kvalifikovani kadrovi sa univerzitetskim diplomama, već i njegovatelji, mašinovođe, automehaničari i radnici iz drugih grana. Iz Hrvatske, Srbije ili Bosne i Hercegovine u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

Motivacija za odlazak pritom nijesu samo veće njemačke plate (veći su i troškovi života), već i korupcija, loša perspektiva i često manjkava vladavina prava u zemljama porijekla.

Prema navodima OEBS, samo je Srbiju između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regiona.

Među njima je veoma mnogo mladih, visokoobrazovanih kadrova – iza kojih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada, a to i pojačava demografski problem. S druge strane, novac koji novi gastarbajteri šalju iz inostranstva, pomaže u održavanju socijalnog mira u njihovim zemljama porijekla.