Nove mjere podrške Vlade od aprila?

Vlada će tokom aprila izaći sa dodatnim mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa, rečeno je nezvanično Pobjedi iz više izvora iz Vlade. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da mjere koje se donose i koje će biti donošene u budućnosti, nijesu mjere stimulacije privrede već za održavanje njene ekonomske supstance. Ističe da će se šteta koju je pandemija napravila crnogorskoj ekonomiji tek jasno vidjeti nakon što se vratimo u “normalno stanje”.

Podsjetimo da je Vlada u saradnji sa Centralnom bankom 19. marta usvojila paket mjera podrške građanima i privredi koji podrazumijeva odlaganje otplate kredita za tri mjeseca, bez zatezne kamate. Predviđeno je i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade takođe za 90 dana. U ovom paketu je i jednokratna pomoć penzionerima sa najnižom penzijom i korisnicima materijalnog obezbjeđenja od po 50 eura za što je izdvojeno milion eura.

Odgođeno je i plaćanje zakupa za nepokretnosti u vlasništvu države. Investiciono-razvojni fond kreirao je kreditnu novu liniju za pomoć privredi do maksimalnog iznosa od tri miliona po korisniku uz grejs period do dvije godine, kamatnom stopom od 1,5 odsto, bez naknade. Vodilo se računa, kako je tada rečeno, da ove mjere, pomognu privredi i građanima, a da se njima ne ugroze finansije države.

Koliku će ekonomsku štetu napraviti korona virus, u ovom momentu, kako kažu u Vladi, nije moguće procijeniti. Pedeset miliona eura koje je EU opredijelila Crnoj Gori za dugoročni program podrške i tri miliona za hitnu intervenciju, kako su već saopštili iz Vlade, su izuzetno značajni. Uz veliku zahvalnost Evropskoj uniji za podršku Crnoj Gori u najtežim trenucima iz Vlade su, podsjetimo, poručili da će Crna Gora nastaviti da predano radi sa Evropskom komisijom i Delegacijom “da zajednički saniramo posljedice krize”. Iz Vlade je tada saopšteno i da je dogovoreno ubrzavanje 18 miliona eura vrijednog zajedničkog programa za pomoć malim preduzećima, najranjivijim kategorijama društva i nezaposlenima.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za Pobjedu kaže da u ovom momentu ne postoji pojedinac ili institucija koja može sa velikim stepenom izvjesnosti predvidjeti koliki će iznos biti potreban da prevaziđemo postojeću situaciju.

“Dva su osnovna razloga za to. Prvi je da je predviđanje u suštini nagađanje temeljeno na prošlosti, pa samim tim i nepouzdano, a drugi što je privreda svake zemlje priča za sebe – svaka ima svoj “DNK” – svoju strukturu, potrebe, politički i ekonomski sistem, svoje kapacitete i svoju produkcionu i potrošačku moć, demografiju, navike, uvjerenja, kulturu… Sve to ima odraza na naše potrebe danas i u budućnosti i ne postoji opšti obrazac za ponašanje. Uz to u multipovezanom svijetu potrebe su uslovljene stanjem i akcijama drugih i ishodima u njima. Globalizovani svijet ovih dana više nego ikad svjedoči na izvjestan način o “prokletstvu povezanosti” koje je savremenom čovjeku donijelo dosad nezabilježenu količinu dobrobiti u ljudskoj istoriji”, objašnjava Kostić.

On smatra da ćemo se i sada, kao i uvijek, uglavnom morati osloniti na sebe i sopstvene snage.

“To je jedino ispravno i očekivano”, kaže on.