Banke u Crnoj Gori donirale 495.000 eura i odobrile 62.000 zahtjeva za moratorijum

Banke u Crnoj Gori su do uplatile 495.000 eura na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti. Kroz donacije akcionara Univerzal banke Petrosa Statisa donirana je medicinska oprema vrijednosti od 1,5 miliona eura, uz najave dodatnih donacija, saopšteno je iz Udruženja banaka Crne Gore.

Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković kazao je da političke konfrontacije, nadgornjavanja, bez uporišta u stvarnom stanju i bez želje da se vidi solidarnost bankarskog sistema, ne bi smjele da se praktikuju u periodu pandemije i odgovornosti kako na pojedinačnom, a onda i kolektivnom, ili političkom nivou.

On je kazao da su banke u Crnoj Gori, po zahtjevu klijenata, pod moratorijum stavile zaduženje skoro 62.000 klijenata, vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura, saopšteno je iz Udruženja banaka Crne Gore, prenosi Pobjeda.

Naglasio je da se u periodu moratorijuma ne naplaćuje ni kamata ni glavnica, te da je zabranjen obračun zatezne kamate. Nakon isteka moratorijuma, nominalna kamata koja pripada glavnom dugu u periodu mirovanja se dodaje na stanje duga na početku moratorijuma i pravi se novi anuitetni plan.

– Pravo na mortorijum u Crnoj Gori imaju sva pravna i fizička lica, po svim zaduženjima kod banaka dok kod mnogo razvijenijih zemalja kao npr. u Španiji, korištenje prava na moratorijum po kreditu je uslovljeno i moguće samo na hipotekarne kredite. Nemamo niti u Švajcarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, ili Srbiji, kao primjer iz regiona oprosta kamate, ili njenog umanjenja. Da li smo bogatiji, ili sa većim rezervama, ili poslujemo u bogatijoj državi, privredi od EU ili SAD-a, da bi se ponašali van standarda i da ugrozimo poslovanje banaka u periodu nakon moratorijuma? Za tri mjeseca banke imaju imobilizaciju 1,3 milijarde eura, ili da pojasnimo, ova sredstva se proporcionalno u ova tri mjeseca ne vraćaju u bankarske kanale i utiču na raspoloživost sredstava za nova kreditiranja – kazao je Pejaković.

Pored svega, kako je istakao, banke su tokom marta ove godine plasirale 73,4 miliona eura klijentima, uz veliki broj garancija i drugih zahtjeva klijenata.

– Vlada i regulator bankarski moraju da razmišljaju ne samo kratkoročno, već srednje i dugoročno, jer izlaganja mimo mogućnosti direktno utiču na rejting države, tretiranje negativno od međunarodnih institucija, tako da se sve mora raditi u skladu sa standardima struke i mogućnosti za optimalno djelovanje – naveo je Pejaković.

Pejaković je istakao da banke ne ostvaruju ekstra profit u ovom peridou.

– Kako možemo pričati o ekstra profitu kada nema povećanja nominalne kamate, nema obračuna zatezne kamate, nema naplate za obradu za novi anuitetni plan. Kamata nije čista dobit banaka, već prinos po kamati služi za podmirenje svih obaveza, od cijene novca iz kreditnih linija, plaćanja depozita, do operativnih i regulatornih obaveza – rekao je on.

Prema njegovim riječima, moratorijum u kombinaciji sa mjerama Vlade, su u kratkom roku dale kvalitetan predah pravnim licima od kreditno obaveza i obaveza prema državi po porezima i doprinosima za zaposlene.

– Moratorij nad zaduženjima kod banaka je po procjeni stručnjaka optimalno osmišljen u cilju relaksacije klijenata, što je potvrda sa uporednim mjerama i u ekonomsko najrazvijenijim državama. Želimo da pojasnimo svima koji se raznim komentarima u medijima dovode u zabludu javnost da je sve urađeno u skladu sa međunarodnim standardima uz značajan doprinos banaka, kako kroz brzinu reakcije, tako i kroz odricanje od priliva po plasmanima do 90 dana i nema nikakvih skrivenih troškova – zaključio je Pejaković.