40 hiljada zahtjeva za moratorijum u Hrvatskoj
Banke u Hrvatskoj aktivno sprovode ekonomske mjere u cilju pomoći građanima i firmama. U ovom trenutku, 29.926 građana i 9.436 preduzetnika podnijelo je zahtjev za mjeru odlaganja plaćanja kredita.
Najveći broj zahtjeva odnosi se na nenamjenske kredite, a manji udio zahtjeva za moratorijum se odnosi na stambene kredite.
„Banke su pokazale spremnost pomoći građanima i preduzećima te su proaktivno djelovale i ranije nego što je slučaj u većini evropskih država. Cjelokupno poslovanje prilagodile su u kratkom roku kako bi građani i preduzeća imali pravovremenu podršku banaka. U ovom trenutku, za mjere odlaganja plaćanja prijavilo se gotovo 40.000 građana i preduzetnika, a s obzirom na to da su procedure za podnošenje zahtjeva nedavno pokrenute, očekujemo da će ta brojka znatnije rasti. Banke u skladu s postojećim modelom imaju mogućnost pojedinačno pristupati svakom zahtjevu i vjerujem da će pronaći zadovoljavajuća rješenja za klijente koji su najviše pogođeni ovom krizom“, izjavio je direktor HUB-a, Zdenko Adrović, prenosi SEEbiz.
Model odlaganja plaćanja kreditnih obaveza u trajanju do 6 mjeseci fleksibilan je i u skladu s najboljim praksama Evropske unije. Za najugroženije sektore poput turizma, mogućnost trajanja moratorijuma, proširena je do sljedeće turističke sezone, što predstavlja i veći nivo pomoći od predloženih 12 mjeseci odlaganja plaćanja. Moratorijum koji banke provode tokom vanredne situacije nije standardan iz razloga što je ta mogućnost ponuđena velikom broju klijenata, a tokom moratorijuma klijentima se ne naplaćuje glavnica i kamata.
Obračunava se isključivo redovna kamata bez zateznih kamata i ostalih troškova koji se pojavljuju prilikom redovnog ugovaranja moratorijuma na kreditne obaveze.
Solemnizacija ugovora postoji s vrlo jasnim razlogom, a to je pojašnjavanje smisla i posljedice dodatka ugovora koji se potpisuje s bankom. Dakle, solemnizacija je jedan od instrumenata informisanja i pravne zaštite potrošača, a ne samo trošak. Trošak solemnizacije nije u nadležnosti banaka te banke od tog troška ne zarađuju. Kako bismo pomogli građanima i u tom području, Hrvatsko udruženje banaka pozvala je nadležne institucije da razmotre mogućnosti smanjivanja troškova solemnizacije, a vjerujemo da će to i preduzeti kako bi umanjili trošak za građane.
Banke u Hrvatskoj od početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusom aktivno rade na pronalaženju dodatnih mogućih rješenja kako bi se u najvećoj mjeri očuvala ekonomska aktivnost i zaštitila likvidnost građana i firmi. Važno je podsjetiti na osnovnu ulogu banaka, a to je upravljanje tuđim novcem, odnosno novcem građana i preduzeća koji svoju štednju ulažu u banke. Koncept je temeljen na povjerenju i održivosti što je ključni element za siguran rad finansijskih institucija.
„Treba naglasiti da je u ovom kontekstu potrebno sagledati sveukupnost situacije te je ekonomskoj sferi i bankama kao krvotoku svake ekonomije, potrebno pristupati pažljivo, uvijek vodeći računa o očuvanju njihove stabilnosti. Destabilizovani finansijski sistem ne bi mogao osigurati podršku izlasku iz krize niti bi imao kapacitet za pomoć onima kojima je to najpotrebnije u ovoj situaciji“, izjavio je Zdenko Adrović.
Hrvatsko udruženje banaka poziva na konstruktivan i na argumentima utemeljen dijalog te pozdravlja svaku razmjenu mišljenja i stavova s ciljem iznalaženja kvalitetnih i održivih rješenja, u interesu hrvatskih građana i cjelokupne ekonomije. Trenutna situacija i izazovi s kojima se suočavamo, zahtijeva koordinisani pristup svih stejkholdera na tržištu, a uloga finansijskih institucija u tome od velike je važnosti.
