Treći paket mjera: Nastaviti subvencije, dati garancije, sniziti kamatu

Vlada treći paket ekonomske podrške za ublažavanje posljedica korona virusa treba da donese štro prije. U njemu privrednici očekuju nastavak subvencija i precizne kriterijume za kredite pogođenim sektorima, kamatu kod IRF do 1,5 odsto, garancije države do određenog iznosa kredita, dalju relaksaciju dažbina, jaku podršku domaćoj proizvodnji, donošenje posebnog zakona kojim bi bili uređeni radno-pravni odnosi u vanrednim okolnostima ili hitnu izmjenu Zakona o radu. To su između ostalog kazali Pobjedu iz Unije poslodavaca i MBA, odgovarajući na pitanje šta sve treba da sadrži Vladin treći paket mjera podrške za saniranje posljedica korona virusa, koji se očekuje do kraja maja, piše Pobjeda.

Iz UPCG podsjećaju na rezultate istraživanja koje su realizovali uz tehničku podršku ILO i u partnerstvu sa EBRD, a koji pokazuju da je tokom krize više od 40 odsto kompanija prekinulo sa radom, 35 odsto je djelimično poslovalo, dok je 23 odsto bilo u potpunosti operativno – od čega je 13 odsto organizovalo rad od kuće.

Ovi podaci, kako ocjenjuju, su vrlo „slikoviti“ i dodatno upućuju na značaj trećeg paketa mjera podrške Vlade od kojeg biznis zajednica ima velika očekivanja.

Treći paket što prije

U UPCG kažu da na osnovu stanja u privredi i informacija koje svakodnevno stižu od njihovog članstva, smatraju da treći paket podrške treba donijeti u što kraćem roku, uz mjere koje će biti efikasne i kreirane u skladu sa iskazanim potrebama privrede precizne, uz minimalnu birokratiju i jasne kriterijume. Oni najavljuju da će uskoro, kada usaglašavanje sa članovima bude završeno, Vladi i NKT uputiti novi, treći set predloga mjera.

-Iako je nezahvalno saopštavati detalje prije koncipiranja predloga, na osnovu komentara privrednika koje smo do sada dobili jasno je da i u trećem paketu ekonomskih mjera Vlade treba nastaviti sa nekim vidom subvencije privrednim subjektima kojima je bio zabranjen rad, posebno jer su to uglavnom mikro i mala preduzeća, koja su COVID-19 krizom bila i najteže pogođena. UPCG će ponoviti neke od ranijih predloga koji se nijesu našli u prvom i drugom paketu Vladinih-ističu iz UPCG.

Vlada je ranije usvojila zahtjev UPCG da IRF kreira povoljnije kreditne linije sa manjom kamatnom stopom od 1,5 odsto.

-Tako da očekujemo da će najava Vlade saopštena 9. aprila, vezano za kreiranje novih kreditnih linija IRF, biti upravo u skladu sa iskazanim zahtjevima privrede. Tražićemo obezbeđenje garancije države do određenog iznosa kredita privrednim subjektima kojima je bio zabranjen rad shodno privremenim mjerama ili im je značajno smanjen obim poslovanja.U okviru aranžmana sa IRF i poslovnim bankama, Vlada i CBCG treba unaprijed jasno i precizno da definišu uslove -kamatnu stopu, grejs period, rok otplate, sniženja kamata na postojeće zajmove, izmjene kriterijuma za odobrenje kredita u cilju većeg obuhvata potencijalnih korisnika, produžetak trajanja moratorijuma- kazali su našoj redakciji iz UPCG.

Smatramo, kažu u ovoj poslodavačkoj organizaciji, da treba donijeti poseban zakon kojim bi bili uređeni radno-pravni odnosi u vanrednim okolnostima ili izvršiti hitne izmjene Zakona o radu.

– Kada su u pitanju dugoročne mjere, UPCG već ima predloge za izmjenu Zakona o PDV koje se upravo i rade. U oblasti sive ekonomije od svih nadležnih državnih organa očekujemo da se sa najvećom pažnjom posvete preduzimanju konkretnih mjera i aktivnosti na suzbijanju ove negativne pojave- kazali su Pobjedi poslodavci.

Čim se konsultacije završe i Upravni odbor UPCG dostavi nadležnima novi set predloga mjera, javnost će, kako kažu, o tome biti obaviještena.

Očuvati radna mjesta

Iz Montenegro biznis alijanse su našoj redakciji kazali da vjeruju da će treći paket mjera ojačati podršku malim i srednjim preduzećima kako bi mogla što uspješnije prebroditi nastalu ekonomsku krizu.

– Očekuje se da će se trećim paketom mjera za pomoć i podršku privredi uticati i na očuvanje radnih mjesta. To bi bio, kako se najavljuje, i glavni cilj ovog paketa mjera. To podrazumijeva finansijsku podršku privredi i dalju relaksaciju od određenih dažbina kako na lokalnom tako i na državnom nivou. Neophodna je i dalja podrška bankarskog sistema u cilju ublažavanja problema likvidnosti. Očekujemo takođe značajniju podršku domaćoj proizvodnji, naročito u sektoru poljoprivrede- kaže izvršni direktor MBA Milan Dragić.

MBA, kako on kaže, pozdravljaju nastojanja Vlade da u ovom teškom periodu za našu ekonomiju pomogne privredu.

-Vjerujemo da će efekti te pomoći dati željene rezultate- kazao je Dragić našoj redakciji.

Iz UPCG podsjećaju da je dio njihovih predloga ranije upućenim NKT i resornim ministarstvima prihvaćen, što govori o razumijevanju nadležnih za potrebe privrede, kao i spremnosti da se takvim zahtjevima izađe u susret. Jedan od primjera je, kako kažu, njihov zahtjev da i privrednici iz hotelske industrije budu uključeni u kategoriju najugroženijih privrednih subjekata kojima je zabranjena djelatnost – a ne u kategoriju čija je djelatnost djelimično ugrožena – kako je to prvobitno bilo uređeno. Upravo to je doprinijelo da privrednici iz sektora turizma dobiju 100 posto minimalne zarade u bruto iznosu za zaposlene. Prihvaćen je, kako kažu, i njihova inicijativa da se privatne zdravstvene ustanove uvrste u Vladin program pomoći za dodjelu subvencija za ugrožene djelatnosti, iz kog su prvobitnom odlukom bile isključene. M.P.M.

Što prije otvoriti vrtiće

Iz Unije poslodavaca predlažu da se što prije otvore vrtići navodeći da je prethodnih dana ovoj poslodavačkoj organizaciji pristigao veliki broj obraćanja.

-Očekujemo da ćemo razumijevanje i podršku od strane nadležnih dobiti i za predlog da vrtići počnu sa radom. Ukidanje zabrane rada za mnoge privredne sektore, kod zaposlenih roditelja stvara problem ostavljanja djece na čuvanje, a posebno zabrinutost zbog neizvjesnosti početka rada vrtića- kazali au iz UPCG.

Oni smatraju da vrtiće koji posluju u okviru privatnog sektora treba posmatrati s aspekta privrednika koji posluju i opstaju na tržištu saglasno svojim uslugama, a koji zaključno sa majem neće raditi ukupno 75 dana -najduže od svih.

-Zato će vrtićima, pored svih vidova podrške od države i opština, i dalje biti upitna konsolidacija poslovanja. Prateći dešavanja u regionu i u drugim zemljama, uvidjeli smo da se sa početkom rada vrtića u odnosu na rad ostalih grana djelatnosti privrednih subjekata uglavnom “kasnilo” svega par dana. Iako znamo da ispunjenje ovog zahtjeva zavisi prvenstveno od epidemiološkog stanja u zemlji, jasno je da i ovom dijelu privrede takođe treba pomoći – kako nastale gubitke dodatno ne bi gomilali. Treba i omogućiti da i oni u što skorije vrijeme nastave sa redovnim obavljanjem svojih ekonomskih aktivnosti- smatraju u UPCG.