Koliko može da bude opasna negativna kamatna stopa
Za berzanski uzlet u poslednja tri mjeseca među najzaslužnijima je neumjereno štampanje novca u režiji američkih Federalnih rezervi. U sklopu kvantitativnog programa ublažavanja, štampano je dodatnih tri biliona dolara u protekla tri mjeseca.
U svom eksperimentu Fed je čak otišao toliko daleko da je počeo da kupuje (kroz ETF fondove) obveznice koje nemaju investicionu ocjenu.
S obzirom na ogroman rast indeksa deonica u aprilu, maju i prvom tromjesečju juna – tehnološki indeks Nasdaq, postavio je novi rekord i u utorak prvi put uzleteo iznad 10.000 bodova – čini se da Fed najavljuje otkup po primjeru japanske centralne banke. Takođe, ne očekuje se da će Fed, kao i neke druge centralne banke (Švedska, Švajcarska, Danska, Japan, ECB), u kratkom roku uvesti negativnu kamatnu stopu. Vjerovatno bi to učinio u ekstremnoj situaciji kada više ne bi imao na raspolaganju druga rješenja, prenosi portal Kamatica.
Ekonomista sa Harvarda, Kenneth Rogoff, tvrdi da bi samo politika duboko negativnih efektivnih kamatnih stopa pomogla Sjedinjenim Državama. O tome svjedoči i europodručje, gdje je kreditna aktivnost porasla od 2015. godine, kada su u ECB uvedene negativne kamatne stope. Banke su, barem u teoriji, prisiljene da odobravaju velikodušnije kredite uz negativne kamatne stope, jer moraju platiti zatezne kamate ECB-u za višak sredstava.
Na ovu temu je izvedeno prilično malo istraživanja, ali rezultati su različiti i nije moguće zaključiti djeluje li negativna politika kamatnih stopa ili ne. Postoji dosta negativnih aspekata. Posebno kod štediša gdje se dovodi u pitanje korisnost bankarskih depozita ako su kamatne stope negativne i njihovo podizanje gotovine posledično znači da su banke ostale bez značajnih izvora kredita. A manje kredita dovodi do slabijeg ekonomskog rasta. Istraživanja takođe pokazuju da banke, u želji za maksimiziranjem dobiti (njihove su marže izuzetno niske u situaciji negativnih kamatnih stopa), takođe daju pozajmice rizičnim kompanijama, što povećava rizik finansijske krize.
Da ne spominjemo probleme penzijskih fondova, koji u takvim situacijama izuzetno teško povećavaju imovinu, a potom su prisiljeni kupovati rizična ulaganja.
