Komercijalne banke moraju same da izaberu revizore
Komercijalne banke do 1. avgusta moraju da izaberu svoje revizore koje će angažovati na procjeni kvaliteta imovine (AQR) i da o tome obavijeste Centralnu banku (CBCG) koja treba da im da saglasnost na izbor. Vrhovna monetarna institucija je početkom ovog mjeseca o tome obavijestila sve glavne izvršne direktore banaka.
AQR treba da pokaže nivo stabilnosti bankarskog sistema i da li će biti potrebna dokapitalizacija neke od banaka u Crnoj Gori.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je u posljednjem izvještaju za Crnu Goru objavio pismo koje je dobio od ministra finansija Darka Radunovića i guvernera CBCG Radoje Žugića, a koji su tu međunarodnu finansijsku organizaciju obavijestili da će projekat biti završen do naredne godine, pišu Vijesti.
Prethodno je CBCG izabrala na javnom tenderu revizorsku kuće “Emest & Yang” iz Beograda za konsultanta koji će biti zadužen za upravljanje ovim projektom. Konsultant kojeg bude angažovala komercijalna banka treba da bude iz zemlje članice EU i da je učestvovao u najmanje dva procesa AQR-a u evropskim zemljama. Banka za taj posao ne može imati konsultanta kojeg je angažovala CBCG.
CBCG će konsultantu platiti za taj posao 790.000 eura, što predstavlja cjelokupan iznos njenih specijalnih rezervi.
MMF je u izvještaju u oktobru prošle godine opomenuo da je to preporuka iz 2015. koja je još nije ispunjena.
“Detaljna revizija kvaliteta imovine treba da bude završena najkasnije do kraja 2020. godine kako bi pomogla da se razumije prava vrijednost imovine u bilansu stanja banaka, procjena kolaterala (uključujući nekretnine) i adekvatna rezervisanja za potencijalne gubitke. Da bi se osigurao kvalitet detaljne revizije kvaliteta imovine ona treba da se priprema pod nadzorom međunarodnih procjenjivača”, objasnili su iz MMF-a.
Viceguverner CBCG-a Nikola Fabris, ranije je “Vijestima” kazao da nema kašnjenja u završetku posla, ukazujući da je plan da se nezavisna procjena kvaliteta aktive završi do kraja 2020.
“Rezultati procjene će pokazati da li postoji neka skrivena ranjivost i da li je nekoj banci potreban dodatni kapital. U pitanju je preventivna mjera koja treba da ojača stabilnost bankarskog sistema”, istakao je Fabris.
