Kako je COVID-19 ubrzao razvoj digitala u svijetu
Piše: Aleksej Đurđević
Najbolje vrijeme za usvajanje novih digitalnih znanja i vještina bilo je juče.
Ne brinite, ova rečenica ne mora da vas obeshrabri da preduzmete nešto u vezi toga već danas. Naprotiv, živimo na Balkanu, mjestu na kojem bolje sutra uvijek tek treba da dođe i to je u ovom slučaju, za divno čudo – ohrabrujuće.
Digitalni voz znanja i dalje juri šinama prilika, gdje poluprazni kupei čežnjivo iščekuju nove putnike koji će se ukrcati i pomoću digitalnih tehnologija ostvariti svoje želje, ciljeve i puni potencijal.
Ukoliko ste i vi jedna od osoba koja određenu količinu svog slobodnog vremena provodi uz laptop ili telefon, te razmišljate o tome da uz pomoć digitalnih tehnologija naučite novu vještinu, unaprijedite postojeći ili započnete novi posao – nastavite čitati ovaj tekst.
Već i ptice na grani znaju da je pandemija korona virusa u velikoj mjeri uticala na ekspanziju digitala u svim aspektima naših života.
Broj korisnika digitalnih tehnologija, kao i potreba i nužnost da se digitalne tehnologije koriste u svakodnevnici iz dana u dan doživljavaju sve veći rast.
Više komuniciramo, učimo, radimo, zabavljamo se, kupujemo i uopšteno – živimo online nego ikada prije.
Šta kažu podaci istraživanja?
Po istraživanju koje je sproveo Adobe, a o tome pisao Forbes magazin, COVID-19 je u ogromoj mjeri uticao na rast i razvoj online trgovine (e-commere). Samo u mjesecu maju novac koji je utrošen na online trgovinu dostigao je cifru od 82,5 milijardi dolara.
“Na osnovu naših istraživanja i podataka kojim raspolažemo, u slučaju da je rast ostao isti kao što je bio prije pandemije korona virusa, bilo bi potrebno 4-6 godina da se dostigne nivo potrošnje novca na online trgovinu kao onaj koji smo imali u mjesecu maju.” – rekao je Viven Pandja, Adobeov menadžer za digitalnu analitiku.
Džef Bezos, vlasnik Amazona – najveće globalne internet trgovine, postao je najbogatiji čovjek na svijetu čiji je biznis vrijedan 200 milijardi dolara.
Sa druge strane, 32% organizacija i poslovnih subjekata, kako bi uštedjeli troškove, okrenulo se tome da radi sa privremeno zaposlenim radnicima koji rade od kuće u odnosu na stalno zaposlene, piše Gartner.
Po još jednom istraživanju koje je sproveo Gartner, 48% zaposlenih bez ikakvih problema može da radi i sa zadovoljstvom bi radili od kuće online, u odnosi na 30% radnika koji su bili istog mišljenja prije pandemije korona virusa.
Istraživanje koje je sproveo Garnter pokazuje da 16% poslodavaca sada češće koristi digitalne tehnologije za nadgledanje svojih radnika metodama kao što su digitalna prijava i odjava sa posla, te praćenje upotrebe računara za rad.
Usvajanje digitalnih tehnologija i njihova upotreba u svakodnenvom životu u Evropi skočila je sa 81% na 95% kao rezultat krize koju je uzrokovao korona virus. U pitanju je rast koji bi potrajao 2-3 godine u slučaju da je situacija ostala ista kao prije pojave korona virusa, piše McKinsey.
Veliki broj korisnika interneta, koji su ranije odbijali da se prebace na online način kupovine, nisu imali izbora nego da se prilagode novonastaloj situaciji i usvoje naviku upotrebe digitalnih tehnologija i u ovom aspektu života.
U slučaju maloprodaje i industrije prehrambenih proizvoda, proces dostave uglavnom nije mogao da se nosi sa novonastalom situacijom porasta potražnje za proizvodima online, što je uzrokovalo frustraciju i nezadovoljstvo kod većine kupaca.
Kao efikasno rješenje za ovaj problem pojavile su se mnogobrojne napredne aplikacije koje koriste IoT (Internet of things) tehnologiju i omogućavaju korisnicima da prate narudžbe u realnom vremenu i na pravovremeno dobiju ono što su naručili.
Osnovne i srednje škole, fakulteti, kao i druge formalne i neformalne edukativne institucije okrenule su se online držanju časova i predavanja.
Konferencije i drugi događaji bilo kojeg karaktera i dalje se održavaju virtuelno – online. Bitno je naglasiti da više od 51% korisnika interneta širom svijeta konzumira online sadržaj u mnogo većoj mjeri nego što su to činili prije pandemije korona virusa, piše BDO.
Na osnovu podataka kojim raspolaže Statista, Netflix je zabilježio više od 16 miliona novih korisnika vlastitog servisa samo u prva tri mjeca 2020. godine.
Sve navedene promjene uzrokovale su to da se ogroman broj kompanije, institucija i organizacija okrene digitalnim kanalima oglašavanja i digitalnom marketingu kako bi se na što efikasniji način izborili sa COVID-19 krizom.
Digitalni marketing osigurao je mnogobrojim preduzećima koja su pravovremeno reagovala na krizu pandemije korona virusa da prebrode novonastalu situaciji, pa čak i ostvare bolje poslovne rezultate nego što su ih bilježili prije krize, piše Forbes.
Šta ovo sve znači?
Potražnja za digitalnim kadrovima koja je rasla i prije pojave pandemije korona virusa sada je dostigla svoj vrhunac.
Profesionalci iz oblasti digitalnog marketinga, grafičkog i web dizajna, programiranja i drugih digitalnih zanimanja dočekali su korona krizu spremni i sa vještinama koje su im omogućile da na pravi način odgovore na novonastale izazove.
Sve je veći broj vlasnika malih biznisa koji su se okrenuli digitalnom načinu oglašavanja. Industrija maloprodaje napravila je veliki korak ka djelimičnom ili potpunom prelazu na online način poslovanja.
Profesionalci koji rade iz topline vlastitog doma mogu efikasno da obavljaju svoj posao i trend rada od kuće zasigurno će se ubrzati u neposrednoj budućnosti.
Profesije koje se zasnivaju na kreativnosti, inovativnosti, kritičkom razmišljanju, analitičnosti, te koje podrazumijevaju internet, laptop i telefon kao sredstva za rad su profesije sadašnjosti i budućnosti.
Tehnologije poput robotike, umjetne inteligencije, interneta stvari i proširene stvarnosti uticaće na preobražaj određenog broja kompanija koje će na taj način, u budućnosti, biti spremije za eventualnu pojavu nove krize uzrokovane virusom kao što je COVID-19.
Osobe koje mogu pomoći preduzećima da iskoriste ove tehnologije u poslovne svrhe postaće jedni od najtraženijih profesionalaca budućnosti.
Postojeća pandemija korona virusa pokazala nam je da su kompanije sa digitalnim prisustvom i dobrom digitalnom strategijom bile najmanje ugrožene krizom.
Do takozvanog “vraćanja u normalu” sigurno neće doći. Pandemija korona virusa trajno će preoblikovati način na koji funkcionišemo i radimo.
Na osnovu svega navedenog možemo zaključiti da će pojedina ponašanja koja su osvojena za vrijeme pandemijske krize, a naročito ona koja se tiču upotrebe digitalnih tehnologija, te digitalna zanimanja koja su dobila na važnosti za vrijeme COVIDa-19, bez ikakve sumnje nadživjeti epidemiju i nastaviti da se razvijaju i traju i poslije ukidanja ograničenih aktivnosti.
A koju digitalnu vještinu ćete vi početi da učite poslije čitanja ovog teksta?