Svjetska banka traži od Crne Gore izmjene Ugovora o zajmovima
Svjetska banka zatražila je od Crne Gore izmjene i dopune ugovora, vrijednih više od 400 miliona eura, zbog postepenog ukidanja referentnih kamatnih stopa LIBOR-a i EURIBOR-a.
Svjetska banka se odlučila na taj korak jer postoji opravdana sumnja da je nekoliko međunarodnih banaka na nezakonit način, međusobnim dogovorom, određivalo visinu LIBOR-a. Kada je u pitanju EURIBOR, ta kamatna stopa će doživjeti veliku transformaciju što se tiče načina određivanja, pišu Vikend novine.
Bez komercijalne prednosti
U Vladi se ipak nadaju da prelazak na nove referentne kamatne stope neće prouzrokovati dodatne troškove za zajmoprimca, odnosno Crnu Goru.
– U tom smislu, sprovođenje inicijative za prelazak sa referentne stope zahtijevaće zbirne izmjene i dopune ugovora o zajmovima i finansiranju kako bi se uključile odredbe za zamjenu LIBOR-a ili EURIBOR-a u postojećim zajmovima i kreditima u okolnostima kada LIBOR ili EURIBOR prestaju da postoje ili prestaju da budu komercijalno prihvatljivi Svjetskoj banci – navodi se u dokumentu koji je Vlada usvojila na prošloj sjednici.
Zbirne izmjene i dopune se, kako se dodaje, zasnivaju na principu pravednosti, što znači da će Svjetska banka djelovati samo kako bi očuvala usklađenost između troškova finansiranja i kreditiranja i neće za sebe tražiti komercijalnu prednost, tj. navedene izmjene neće prouzrokovati dodatne troškove za zajmoprimca.
Za većinu kredita važio EURIBOR
Ukidanje referentnih kamatnih stopa LIBOR i EURIBOR važiće za ukupno 12 kreditnih aranžmana između Crne Gore i Svjetske banke sklopljenih između 2001. i 2018. godine.
Za manje upućene čitaoce Dnevnih novina, LIBOR ili Londonska međubankarska stopa (London Interbank Offered Rate) predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na londonskom međubankarskom tržištu. EURIBOR ili Evropska međubankarska stopa (Euro Interbank Offered Rate) predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na međubankarskom tržištu.
Najveći kredit za koji važi LIBOR je zajam naslijeđen od Jugoslavije u visini od 143,6 miliona eura, a sklopljen je decembra 2001. godine. Što se tiče EURIBOR-a, najveći kredit odobren od Svjetske banke Crnoj Gori po toj referentnoj kamatnoj stopi je u iznosu 59,1 miliona eura i odobren je 2011. godine.
Nove kamatne stope
Svjetska banka će odrediti nove referentne kamatne stope među nekoliko kandidata. U pitanju su SOFR, SONIA, SARON, T0NAR1, a koja će to stopa biti u slučaju Svjetske banke konačno će biti određena u narednom periodu.
– Važno je napomenuti da, osim EURIBOR-a, pomenute referentne kamatne stope se smatraju manje rizičnim od LIBOR-a. Imajući u vidu da je EURIBOR u fazi transformacije, zbog drugačijeg načina obračuna, u narednom periodu može se očekivati prelazak Svjetske banke i sa EURIBoR-a na alternativne referentne kamatne stope – navodi Vlada.
Prestanak važenja
Formalno gledano, počev od j anuara 2022. godine, neće biti obavezno da referentne banke na londonskom međubankarskom tržištu utvrduju LIBOR.
– Razlog za prestanak utvrđivanja LIBOR-a leži u njegovoj nepouzdanosti i riziku koji sa sobom nosi. Kako se navodi u pratećoj dokumentaciji dostavljenoj od strane Svjetske banke, pouzdanost LIBOR-a doveden je u pitanje još 2008. godine, kada je nekoliko banaka koje doprinose njegovom obračunu optuženo da su dogovarale manipulaciju stopom – navodi se u Informaciji.
Odbor za finansijsku stabilnost objavio je još 2014. godine izvještaj u kojem objašnjava da referentne vrijednosti, poput LIB0R-a, trebaju u najvećoj mogućoj mjeri da se zasnivaju na stvarnim transakcijama. Stoga su izvršene određene promjene u načinu na koji se obračunava LIBOR kako bi se u što većoj mjeri zasnivao na stvarnim transakcijama.
Svjetska banka je još u martu ove godine donijela odluku da neće koristiti LIBOR I EURIBOR, a o tome je obavijestila crnogorsku Vladu u avgustu.
