Za sljedeću sezonu koristiti iskustva Hrvatske

Ovogodišnja crnogorska turistička sezona bilježi velike gubitke, pripreme naredne turističke sezone bi trebale već da budu u poodmakloj fazi, ali je kod nas to na čekanju – kazao je Pobjedi turistički ekspert i dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, profesor dr Rade Ratković. On ističe da smo imali dugu pandemijsku godinu u kombinaciji sa kriznom političkom godinom koju su karakterisale masovne protestne povorke na teme koje imaju malo značaja za standard građana, njihovu slobodu i pravnu sigurnost, ekonomiju koja život znači, održivi turizam.

Čekanje

– Sada se čeka formiranje vlade, pa postavljanje i orijentacija ministarstva i rukovodstava turističkih organizacija, pa ćemo na operativni rad na pripremi turističke sezone popričekati. Što više budemo čekali priprema će biti lošija, a samim tim i naredna turistička godina. Bilo bi dobro da u pripremi i upravljanju idućom turističkom godinom koristimo pozitivna iskustva susjedne Hrvatske, koja je ostvarila lidersku poziciju u tom pogledu – mišljenja je prof. Ratković.

Kada komentariše ovogodišnju sezonu kaže da su podaci ,,depresivni“.

– U prvih osam mjeseci ove godine ostvareno je u Crnoj Gori 77,9 odsto manje dolazaka i 80,9 odsto manje noćenja turista nego u istom periodu prethodne godine. Podaci se odnose samo na kolektivni smještaj. Ako bi uključili i privatni smještaj, za koji se mjesečno ne objavljuju podaci, već po završetku kalendarske godine, onda bi podaci bili mnogo depresivniji, s obzirom da je punjenje te vrste smještaja još slabije – kaže Ratković.

Kada govori o regionu sveukupni (strani i domaći) broj dolazaka u razdoblju januar-avgust u Hrvatskoj iznosio je 6.843.319 (indeks 41,44), dok je ujedno zabilježeno 47.535.632 noćenja (indeks 52,73).

– Broj dolazaka stranih državljana na teritoriji Albanije u osmomjesečnom razdoblju 2020. godine iznosi 1.745.169, što znači smanjuje za 64,2 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine. Tokom osam mjeseci 2020. Kosovo je imalo najmanji pad dolazaka za 53,2 odsto, dok je Španija imala najveći pad dolazaka za 89,9 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine – navodi Ratković.

Na globalnom planu, ističe on, evidentan je ogromni pad međunarodnog turističkog prometa između 60 i 80 odsto, pri čemu je Sredozemlje, naročito južno, karakteristično po najvećem padu.

– Računa se da će u 2020. godini biti izgubljeno oko 1,2 milijardi turističkog prometa i preko 1,3 milijarde dolara prihoda od međunarodnog turizma – kazao je Ratković.

Neizvjesnost

On tvrdi da će ubuduće u ovoj privrednoj grani biti dosta nepoznanica i da se još ne zna vrijeme potpunog oporavka.

– Puno je nepoznanica pa se mora ići metodom scenarija. To zavisi od scenarija i njihove realnosti. U optimističkoj varijanti, turistička godina 2020/21. bi mogla biti sanaciona (skroman, odnosno minimalan doprinos same turistike privrede), 2021/22. početni oporavak, 2022/23. relativno normalno poslovanje, 2023/24. približavanje rezultatima iz predkoronskih vremena. Pesimistički scenario bi sve produžio za još dvije do tri godine, a umjereni za još jednu godinu. Kao što smo rekli, ostvarivost pojedinih scenarija zavisi od pandemije koja se, za sada, ne može pouzdano prognozirati – procjenjuje prof. Ratković.

Ove godine se, dodaje on, turizam bazirao na individualnim gostima i kako tvrdi globalno direktni buking će rasti, ali će i organizovani turizam zadržati značajno mjesto u turističkom privređivanju.

– To naročito važi za našu destinaciju, koja je izrazita avio-destinacija, zbog nepostojanja saobraćajne alternative za prihvatljiv dolazak iz glavnih evropskih emitivnih izvora. Kod nekih, emitivnom tržištima saobraćajno dostupnijim destinacijama, individualni buking i dolasci u vlastitoj režiji će biti dominantni – zaključuje Ratković.

Turoperatori i turističke agencije prilagodiće se digitalnoj ekonomiji

Kada su u pitanju turoperatori i turističke agencije koji su podnijeli najveće gubitke Ratković naglašava da je turističko posredovanje važna karika u turističkom sistemu i da će se oni prilagoditi digitalnoj ekonomiji.

– Ono ima integrativni karakter, pa u svojim proizvodima – paket aranžmanima spaja razne stejikholdere (prevoznike, hotele i slične objekte, domicilne agencije, turističke vodiče…). Paketi se prodaju u većim serijama, zbog čega su cjenovno atraktivniji za kupca. Naravno da će se i turoperatori prilagoditi digitalnoj ekonomiji, isto kao i sami gosti i pojedinačni ponuđači turističkih usluga. Turističko posredovanje je djelatnost sui generis i mislim da ima perspektivu kao i drugi vidovi turističke djelatnosti. Organizovani turizam je teško izvodljiv bez velikih organizatora putovanja – kazao je Ratković.