Poglavlje o saobraćaju bez progresa

Crna Gora je u većini poglavlja u pregovorima o članstvu u EU ostvarila umjereni progres, pokazuje Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za ovu godinu. Dobar progres je zabilježen u poglavljima Privredno pravo, Finansijske usluge, Poljoprivreda i ruralni razvoj, Bezbjednost hrane, Porezi i Nauka i istraživanje. Za razliku od njih, u Izvještaju je ocijenjeno da Crna Gora u poglavlju 14 – Saobraćajna politika nije ostvarila progres. „Neki nivo“ pripreme je u Ribarstvu, zapošljavanju i socijalnoj politici, te u ekologiji. U ranom stepenu je budžetska kontrola trošenja EU fondova i na tom je mjestu zamijenila prošle godine najlošije rangirano kretanje radnika, javlja Pobjeda.

Skromno

U Izvještaju EK se navodi da je u poglavlju 1 – Slobodno kretanje roba ostvaren ograničen progres, dok je navedeno da je to poglavlje umjereno pripremljeno.

U poglavlju 2 – Sloboda kretanja radnika ostvaren je neki nivo pripreme i izvjesni progres. Kod poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, je Crna Gora zabilježila određeni progres. Ocijenjeno je da je poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala umjereno pripremljeno, kao i da je ostvaren neki progres. U EK smatraju da je Crna Gora u poglavlju 5 – Javne nabavke ostvarila izvjestan progres.

U izvještaju je navedeno da je u poglavlju 6 – Privredno pravo ostvaren dobar nivo pripreme i dobar progres, prije svega zahvaljujući usvajanju Zakona o privrednim društvima. Dobar nivo pripreme, ali ove godine izvjestan progres zabilježen je u poglavlju 7 – Pravo intelektualne svojine.

Znatno lošije prošla je politika konkurencije poglavlje 8, u kojoj je zabilježen ograničen progres, dok je poglavlje umjereno pripremljeno. Ta umjerena priprema se odnosi i na poglavlje 9 – Finansijske usluge, ali je tu i ostvaren dobar napredak. Svega toga nema u poglavlju 10 – Informatičko društvo i mediji, koje je em skromno pripremljeno, em imalo ograničen napredak.

Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj ima generalno skromnu pripremu, ali se navodi da je ostvarilo dobar napredak u korišćenju IPARD sredstava EU. Ista ocjena vrijedi za poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, navodi se da je ostvarena skromna priprema i dobar progres, dok je u poglavlju 13 – Ribarstvo zabilježen „neki“ nivo pripreme i manji progres.

U poglavlju 14 – Saobraćajna politika ostvaren je dobar nivo pripreme, ali nema progresa, dok je u poglavlju 15 – Energetika ostvaren dobar nivo pripreme i određeni progres.

Skroman nivo pripreme i dobar progres ostvaren je u poglavlju 16 – Porezi, a u poglavlju 17 – Ekonomska i monetarna politika zabilježen je skroman nivo pripreme i ograničen progres.

Poglavlje 18 – Statistika se nije proslavilo sa ocjenom „skroman nivo pripreme i neki određeni progres“. Još lošije je ocijenjeno poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, gdje je primijećen skroman progres zbog novog Zakona o radu, a prigovor je ,,neki nivo pripreme“.

Ocjena dobro

U EK smatraju da je u poglavlju 20 – Preduzetništvo i industrijska politika Crna Gora zabilježila dobar nivo pripreme i izvjestan progres, a u poglavlju 21 – Transevropske mreže izvjestan progres i dobar nivo pripreme.

Saopšteno je da je kod poglavlja 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata zabilježen ograničen progres uz skromnu pripremu.

Crna Gora je, prema izvještaju EK, u poglavlju 25 – Nauka i istraživanje ostvarila dobar progres i pripremu, u poglavlju 26 – Obrazovanje i kultura dobar nivo pripreme i određeni progres, dok je u poglavlju 27 – Životna stredina i klimatske promjene ostvaren ,,neki progres i nivo pripreme“. ,,Neki progres“ i umjerena priprema se odnosi na poglavlja 28 – Zaštita potrošača i zdravlja i 29 – Carinska unija.

U poglavlju 30 – Vanjski odnosi zabilježen je dobar nivo pripreme i neki progres, dok je u poglavlju 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika ostvaren i određeni progres u ovoj godini i generalno dobar nivo pripreme. Ista ocjena stoji i za poglavlje 32 – Finansijska kontrola, dok je poglavlje 33 – Finansijske i budžetske odredbe ocijenjeno kao ograničen napredak i rana faza priprema.

U Izvještaju EK se navodi da je, što se tiče ekonomskih kriterijuma, Crna Gora postigla određeni napredak i umjereno je pripremljena po pitanju razvoja funkcionalne tržišne ekonomije.

– Zbog nižeg rasta investicija, ekonomija je tokom 2019. godine usporila na održiviji tempo. Izvoz, posebno usluga, je rastao, ali nedovoljno da zaustavi veliki deficit tekućeg računa – kaže se u Izvještaju.

Navedeno je da je stabilnost finansijskog sektora ojačana nakon bankrota i gašenja dvije lokalne banke i jačanja okvira za nadzor banaka.

Ističe se da su se uslovi na tržištu rada poboljšali, ali stopa nezaposlenosti i dalje ostaje visoka, posebno među ženama, mladima, Romima i niskokvalifikovanom radnom snagom, a da su se ekonomski izgledi znatno pogoršali od drugog tromjesečja 2020. godine, jer su mjere koje su uvedene u aprilu zbog kovida-19 zaustavile veliki dio ekonomije.

– Javne finansije, koje su se popravile tokom 2019. godine, su u ovoj godini pod velikim pritiskom, zbog brzo rastućih troškova finansiranja odgovora države na pandemiju, u kombinaciji sa naglim padom budžetskih prihoda zbog niže ekonomske aktivnosti. Istovremeno, uprkos nekim znakovima poboljšanja poslovnog okruženja, mjere za borbu protiv neformalne ekonomije su odgođene, a postoji konzistentan i veoma velik broj kompanija sa zamrznutim bankovnim računima – kaže se u Izvještaju.

Saopšteno je da državne transportne kompanije nijesu konkurentne i njihovi gubici se prenose na državu, dok su institucionalni kapaciteti agencija za zaštitu konkurencije i borbu protiv korupcije i dalje slabi.

– Crna Gora je postigla određeni napredak i ostaje umjereno pripremljena u pogledu svoje sposobnosti da se nosi s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar EU. Ulaganje u znanje i ljudski kapital je vrlo skromno, što za rezultat ima nizak nivo inovacija i produktivnosti lokalnih kompanija – ističe se u Izvještaju.

Dodaje se da se sprovodi nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, postupno pretvarajući Crnu Goru u neto izvoznika električne energije i razvijajući saobraćajne mreže, dok je industrijska baza slaba, proizvodi nisku dodatu vrijednost i ograničena je malim tržištem i niskom tehnološkom stručnošću.