Turizam i ugostiteljstvo generatori razvoja
Iako uzdrman pandemijom korona virusa, sektor turizma će i u narednom periodu predstavljati osnovni motor razvoja države. Ipak, u Strategiji razvoja pomorske privrede za period od 2020. do 2030. godine, je navedeno da u Crnoj Gori i dalje postoje neiskorišćeni potencijali, čijom realizacijom bi sadašnji turistički proizvod bio pomjeren ka elitnoj kategoriji, pišu Dnevne novine.
Prostorni plan posebne namjene za obalno područje Crne Gore (PPPN) za obalno područje Crne Gore definiše način organizacije i režime korišćenja područja Primorskog regiona kao i raspored funkcija i zona za pojedine namjene u prostoru.
Pomenuti plan prepoznaje turizam kao osnovni motor razvoja ovog regiona.
“Projekti izgradnje marina za megajahte kao što je Luka Tivat Porto Montenegro, te kompleks turističkih sadržaja na poluostrvu Luštica, Portonovi i drugi, preduslov su za pomjeranje kvaliteta sadašnjeg turističkog proizvoda ka kategoriji elitnog. Međutim, razvoj treba da bude zasnovan na disperziji privrednih djelatnosti koja se, između ostalog, ostvaruje i razvojem moderne pomorske privrede. Pomorski saobraćaj, luke, slobodne zone i podrška pomorskom inženjeringu predstavljaju važnu orjentaciju”, navodi se u strategiji.
Luka Bar i brodogradilišna luka Bijela, kako se ističe u strategiji, predstavljaju razvojne osnove za pomenute aktivnosti u mediteranskoj zoni.
“Analiza pomorske privrede ukazuje na postojanje značajnih potencijala koji, međutim, nisu iskorišćeni. Prije svega, prisutni su problemi finansiranja, zastarjela tehnologija, neiskorišćenost kapaciteta, nedovoljan broj stranih i domaćih investicija, višak zaposlenih sa jedne strane i nepostojanje dovoljnog broja kvalifikovanog kadra sa druge strane”, objašnjeno je u strategiji.
U skladu sa smjernicama PPPN-a aktivnosti u cilju ozdravljenja i daljeg razvoja pomorskog sektora su liberalizacija poslovanja, zaokruživanje zakonskog okvira, usklađivanje sa međunarodnim standardima, unaprjeđenje dostupnosti podataka i reforma statistike.
“Posebno treba uvažiti činjenicu da je pomorstvo kapitalno intenzivna djelatnost, koja zahtijeva dugoročni razvoj i da svako zaostajanje u savremenim trendovima (zastarijevanje opreme, veliki amortizacioni trošak, neuposlenost brodova i sl.) nanose veliku štetu sektoru. Sa druge strane, potrebno je imati u vidu da Crna Gora spada u grupu zemalja koje imaju privilegiju izlaska na more i da, s obzirom na njenu ekonomsku veličinu, pomorstvo može biti značajan generator razvoja”, dodaje se u strategiji.
Saglasno PPPN za obalno područje, pomorska privreda se u proteklom periodu nije dovoljno afirmisala tako da, kako navode, potencijali nisu adekvatno iskorišćeni.
“Planom se predviđaju aktivnosti u cilju razvoja pomorskog sektora kroz liberalizaciju poslovanja, usklađivanje sa međunarodnim standardima i direktne inostrane investicije. Ključ za razvoj i ponovno oživljavanje pomorske privrede u Crnoj Gori je strano direktno investiranje”, kaže se u strategiji.
Slobodne zone, ocjenjuje se u strategiji, posebno slobodna zona Luka Bar, predstavljaju značajan ekonomski potencijal.
“Privlačenje inostranih investicija preko Slobodnih zona, koje nude niz prednosti zemlji domaćinu i inostranim investitorima, prepoznato je kao jedan od prioriteta”, navodi se u strategiji.
