Zemlje EU znatno povećale zaduživanje, javni dug Grčke preko 187 posto

Javni dug u Evropskoj uniji i eurozoni snažno je porastao u drugom tromjesečju zbog pojačanih potreba zemalja za finansiranjem kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa, pokazao je u četvrtak izvještaj Eurostata.

Na nivou EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u drugom tromjesečju na 87,7 posto, sa 79,4 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca. U eurozoni skočio je s 86,3 na 95,1 posto.

U razdoblju od aprila do juna u potpunosti je došla do izražaja pojačana potreba zemalja EU-a za finansiranjem kako bi se suzbilo širenje pandemije koronavirusa i ublažile ekonomske posljedice mjera zatvaranja, napominje Eurostat.

Udio javnog duga u BDP-u naglo je porastao zbog snažnog povećanja javnog duga i pada BDP-a, ističu europski statističari.

Najveći dug u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Najviši javni dug, izražen u BDP-u, na kraju juna imala je Grčka od 187,4 posto. Slijedi Portugal sa 126,1 posto, Belgija sa 115,3 posto, Francuska sa 114,1 posto, Kipar sa 113,2 posto i Španija sa 110,1 posto, pokazuju procjene Eurostata.

U Hrvatskoj je bruto dug iskazan udjelom BDP-a prema provizornim procjenama Eurostata na kraju drugog tromjesečja iznosio 85,3 posto odnosno 329,6 milijardi kuna. Na kraju prvog tromjesečja iznosio je 74,3 posto, odnosno 298,8 milijardi kuna.

Na kraju drugog prošlogodišnjeg tromjesečja iznosio je 75,9 posto odnosno 297,18 milijardi kuna,

Najniži nivo javnog duga bilježila je Estonija, od 18,5 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg s 21,3 odnosno 23,8 posto.