Inovativnim rješenjima do zelenih izvora energije
Projekat CROSSBOW koji u okviru višegodišnjeg programa Horizont 2020 realizuje Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) u fazi je testiranja proizvoda, a preliminarni rezultati uskoro će biti objedinjeni kroz tehničke izvještaje, a potom i objavljeni na portalu Evropske komisije, pišu Dnevne novine.
Zadatak projekta je da uspostavi prekogranično upravljanje intermitentnim obnovljivim izvorima električne energije i jedinicama za skladištenje, kako bi se obezbijedilo internacionalno balansno tržište električne energije na veliko.
Projekat CROSSBOW je složen i ambiciozan projekat koji, kaže za Dnevne novine rukovodilac projektnih aktivnosti u Crnoj Gori mr Biljana Ivanović, inženjer za kratkoročno planiranje, tržišne operacije i obračune CGES, ima za cilj efikasniju integraciju obnovljivih izvora električne energije u postojeću elektroenergetsku mrežnu infrastrukturu koja se godinama razvijala na konvencionalnim osnovama.
“CROSSBOW projekat realizuje se u okviru višegodišnjeg programa Horizont 2020 i ima zadatak da uspostavi prekogranično upravljanje intermitentnim obnovljivim izvorima električne energije i jedinicama za skladištenje, kako bi se obezbijedilo internacionalno balansno tržište električne energije na veliko”, objašnjava Ivanović.
Oblast istraživanja je dosta opširna i zahtjevna pa, kako kaže, konzorcijum čini raznovrstan projektni tim koji broji 24 kompanije.
“Na čelu konzorcijuma kao koordinator nalazi se španska kompanija ETRA, dok ostali članovi predstavljaju istaknute naučno-istraživačke institucije iz Velike Britanije, Grčke, Španije, Njemačke, Austrije, Slovenije, Bugarske, Rumunije, Makedonije, Hrvatske kao i osam operatora prenosnih sistema iz okruženja (TRANS, ADMIE, ESO, EMS, NOSBiH, HOPS, CGES i MEPSO)”, rekla je Ivanović.
Crnogorski elektroprenosni sistem, kao dio konzorcijuma, dodaje, realizuje projektne zadatke u skladu sa svojom djelatnošću i strateškim ciljevima kompanije i Crne Gore.
“CGES kao Operator prenosnog sistema odgovoran je za planiranje, razvoj, pouzdano funkcionisanje, upravljanje i održavanje prenosnog sistema, tj. sistema naponskog nivoa 400, 220 i 110 kV, kako bi se obezbijedilo stabilno napajanje električnom energijom svih crnogorskih gradova i građana, i dala podrška razvoju crnogorske privrede”, pojašnjava Ivanović.
Energetski sektor je, ističe, u posljednjoj deceniji pretrpio značajne promjene, što se u Crnoj Gori u kojoj je energetika jedan od strateških pravaca razvoja, značajno odrazilo na sve energetske subjekte.
“Potreba za obezbjeđenjem pouzdanog prenosa uz sve veći broj obnovljivih izvora energije, sve strožiji zahtjevi u pogledu kvaliteta napajanja, obezbjeđenje preduslova za povezivanje tržišta električne energije u regionu, neophodnost koordinacije procedura sa ostalim prenosnim sistemima u interkonekciji, harmonizacija pravila u skladu sa evropskim trendovima i implementacija najsavremenijih tehnoloških rješenja, kako bi se permanentno držao korak sa zahtjevima ENTSO-E, predstavljaju stalan izazov za našu kompaniju, ali je i osnažuju iz dana u dan”, kazala je Ivanović.
Kada govorimo o ostalim nosiocima aktivnosti, konkretno u Crnoj Gori, već na samom početku projekta, kako je rekla, ukazala se odlična prilika za uspostavljanje naučno-tehničke saradnje između Crnogorskog elektroprenosnog sistema i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (ETF), pa je uključivanje Fakulteta u CROSSBOW projekat, kao povezane treće strane CGES-a, formalizovano neposredno nakon zvaničnog početka projekta.
“CROSSBOW projekat donio nam je i saradnju sa renomiranim industrijskim i akademskim partnerima, što može biti veoma solidna osnova za uključivanje u nove projekte. Na ovom projektu ostvarena je bliska saradnja između CGeSa i ETF-a i tom prilikom su pod mentorstvom prof. dr Saše Mujovića angažovani studenti magistarskih i doktorskih studija ETF-a, kojima je ovo sjajna prilika da uče na najboljim primjerima i rješavaju realne probleme”, naglasila je Ivanović.
Ovo je, kako je rekla, takođe dobar primjer kako zajedničko djelovanje privrede i akademske zajednice donosi ekonomski benefit državi, ali i nova znanja koja se mogu direktno primijeniti u našem elektroenergetskom sistemu i doprinijeti efikasnosti i ekonomičnosti njegovog rada.
“Projekat je počeo u novembru 2017. godine, iako je zvaničnom početku prethodila gotovo jednogodišnja priprema u vidu pisanja projektne ideje i pronalaženja odgovarajućih partnera koji će činiti sastavni dio konzorcijuma. Za sprovođenje projektnih aktivnosti predviđen je period od četiri godine, tj. 48 mjeseci od zvaničnog početka projekta i uprkos otežanoj situaciji usljed pandemije virusa Covid-19, realizacija CROSSBOW projekta za sada se uspješno sprovodi planiranom dinamikom”, kazala je Ivanović.
Program Horizont 2020 je program finansiranja Evropske unije za implementaciju evropskih politika u oblasti nauke, istraživanja i inovativnosti za budžetski period 2014-2020. godine.
“Ukupna vrijednost CROSSBOW projekta iznosi 21.842.647,88 eura od čega je 672.012 eura procijenjena vrijednost projektnih aktivnosti u Crnoj Gori. S obzirom da se u našem slučaju radi o inovativnm aktivnostima, stopa finansiranja Evropske unije je 70 odsto prihvatljivih troškova za profitne organizacije, pa za projektne aktivnosti u Crnoj Gori (CGES i ETF) na raspolaganju imaju do 511.439 eura iz EU fonda”, precizirala je Ivanović i pojasnila da se za neprofitne organizacije prihvatljivi troškovi finansiraju u potpunosti iz budžeta EU.
CROSSBOW projektni prijedlog prijavljen je, kaže, u okviru treće teme programa Horizont 2020 Društveni izazovi.
“Kako bi se projektni prijedlog uopšte kvalifikovao za finansijsku podršku on mora zadovoljiti naučne, tematske i formalne zahtjeve postavljene u pozivu za podnošenje prijedloga projekta”, rekla je Ivanović.
Poziv sadrži četiri inovativna izazova prekogranični prenos snage i fleksibilnost usluga potrebnih za kontrolu proizvodnje širokih razmjera, rješenja za skladištenje energije, IT tehnologija i tehnike odziva potrošnje i tržište električne energije, na koje će CROSSBOW projekat, kako je kazala, odgovoriti razvojem tehnologija koje će omogućiti veću fleksibilnost i pouzdanost električne mreže prenosnog sistema.
“Dakle, cilj je da CROSSBOW projekat pruži usluge predstavnicima operatora prenosnih mreža pri različitim scenarijima, kako bi se promovisale održive električne mreže, koje sadrže veću penetraciju obnovljivih izvora energije u cjelokupnoj proizvodnji i pružaju mogućnost uspostavljanja panevropskih balansnih tržišta električne energije bliskih realnom vremenu”, naglasila je Ivanović.
Danas smo svjedoci, kaže, sve većeg udjela alternativnih izvora električne energije i njihovi kapaciteti će neminovno da se povećavaju što nam donosi talas novih tehnologija i postepeno prilagođavanje nešto drugačijem upravljanju elektroenergetskim sistemima.
“Kada govorimo o alternativnim izvorima, u ovom projektu to nisu samo obnovljivi izvori električne energije, već i hibridni sistemi, jedinice za skladištenje električne energije kao i virtuelni skladišni kapaciteti. To nam jasno ukazuje da ćemo u skorijoj budućnosti imati potrebu za kvalitetnijom kontrolom, kako alternativnih izvora tako i njihovog uticaja na stabilnost i sigurnost cjelokupnog elektroenergetskog sistema”, smatra Ivanović.
CROSSBOW projekat, dodaje, predlaže rješenje za uspostavljanje regionalnih centara za koordinaciju regionalnih operatora prenosnih sistema i alternativnih izvora električne energije koji će omogućiti upravljanje i nadzor alternativnih izvora u realnom vremenu.
“To će rezultirati većim angažovanjem “zelene energije” iz susjednih sistema umjesto dodatnog angažovanja domaćih proizvodnih kapaciteta koje karakteriše prisustvo “prljave tehnologije””, objasnila je Ivanović.
Osim toga, kako je rekla, elektroenergetskim subjektima dodjeljuju se i nove uloge, pa tako imamo velike potrošače koji će imati aktivnu ulogu u regulaciji potrošnje.
“Sa tim u vezi, u CROSSBOW projektu razvijamo regionalnu platformu za upravljanje potrošnjom koja će, za te potrebe, olakšati prisustvo direktnih potrošača sa šireg područja u slučaju deficita “zelene” energije. Sa druge strane, balansiranje sistema je takođe jedan važan segment u operativnom upravljanju, pa je CROSSBOW projekat prepoznao rješenje za transparentnu nabavku pomoćnih usluga iz regiona gdje će pružaoci usluga imati priliku da dostave svoje ponude, a operatori prenosnog sistema tom prilikom mogu obezbijediti balansnu energiju u svakom trenutku uz minimalne troškove aktivacije”, kazala je Ivanović.
Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje sistema u novom okruženju potrebno je, smatra, izvršiti dodatne analize i to iz oblasti pomoćnih usluga i upravljanja potrošnjom što će predstavljati nove zadatke za trenutno operativni Regionalni centar za koordinaciju sigurnosti (RSC) koji će se ispitati u okviru projekta.
“Uključujući sve navedeno, CROSSBOW tehnologije biće sadržane u osam različitih rješenja, pri čemu će već pomenuta softverska rješenja biti obuhvaćena sistemom za međusobnu razmjenu esencijalnih informacija u realnom vremenu”, istakla je Ivanović i dodala da se ovi rezultati razvijaju u okviru devet ispitivačkih grupa klastera i namijenjeni su primarno za potrebe operatora prenosnih sistema, što ne isključuje mogućnost njihove upotrebe i od drugih energetskih subjekata.
Prema riječima Ivanović, projekat je trenutno u završnoj fazi kada sprovode testiranje proizvoda na kojima su radili tokom prethodne tri godine.
“Očekuje se da će preliminarni rezultati iz ove faze testiranja uskoro biti objedinjeni kroz tehničke izvještaje, a potom i objavljeni na portalu Evropske komisije. Kada je riječ o rezultatima partnera iz Crne Gore, konkretno tim CGES-a radio je na problemu dugoročnog planiranja prekogranične razmjene električne energije tkz. estimacija preliminarnih net pozicija, pri čemu smo pored dostavljenih rezultata predložili korektivne mjere i preporuke za dalja istraživanja”, istakla je Ivanović.
Sa druge strane, naglašava, ETF je dao veliki doprinos kroz izradu modela solarnih elektrana, elektrane na biomasu i sistema za skladištenje električne energije.
“Svi ti modeli, zajedno sa modelima vjetroelektrana i gasnih elektrana, razvijenih od strane kolega sa Univerziteta iz Zagreba, uključeni su u proizvod, koji ima za cilj da pruži kvalitetne instrukcije korisniku (operatoru prenosnog sistema) u odabiru optimalnog scenarija za korišćenja obnovljivih izvora energije i sistema za skladištenje iste u realnom vremenu”, ocijenila je Ivanović.
Riječ je o, kako je rekla, složenom i ambicioznom projektu koji ima za cilj efikasniju integraciju obnovljivih izvora električne energije u postojeću elektroenergetsku mrežnu infrastrukturu koja se godinama razvijala na konvencionalnim osnovama.
“Ne smijemo zanemariti i to da nam je CROSSBOW projekat donio saradnju sa renomiranim industrijskim i akademskim partnerima, što može biti veoma solidna osnova za uključivanje u nove projekte”, zaključila je Ivanović.
