Rata uglavnom ne prelazi polovinu plate
Rata za najveći broj kredita koje su banke dale građanima ne prelazi polovinu njihove zarade, kazali su Pobjedi iz Centralne banke.
Iz vrhovne monetarne institucije, međutim, objašnjavaju da zakonom, odnosno odlukom nije definisan gornji limit zaduženosti zarade klijenata fizičkih lica.
– Regulatornim okvirom nije definisan limit zaduženosti do 50 odsto zarade. Navedene limite su u obavezi da definišu komercijalne banke u skladu sa visinom zarade i bonitetom klijenata. Banke na osnovu procjene rizika i finansijskog stanja klijenata odobravaju plasmane i određuju nivo zaduženja – objasnili su iz CBCG odgovarajući na pitanje da li je tačno da gornji limit ne postoji i da klijent može biti zadužen i preko polovine zarade.
Odluka
Iz ove institucije su objasnili da odluka o visini opterećenja zarade nije isključivo na bankama, piše Pobjeda.
– S obzirom da klijenti takođe odlučuju do kojeg nivoa njihova zarada može biti opterećena, što se definiše ugovorom o kreditu, kao aktu koje potpisuju banke i klijenti na dobrovoljnoj osnovi – pojašnjavaju iz ove institucije.
Posljednji podaci Centralne banke pokazuju da su zaključno sa krajem avgusta tekuće godine banke odobrile ukupno 3,3 milijarde eura kredita, što je rast od 1,7 odsto na mjesečnom nivou. U odnosu na isti period prošle godine odobreno je 6,7 odsto više kredita.
I iz banaka su našoj redakciji kazali da ne odobravaju zaduženje koje prelazi polovinu zarade klijenta.
– Crnogorska komercijalna banka je svojim internim dokumentima definisala da, prilikom odobravanja kredita građanima, njihova kreditna izloženost ne može preći 50 odsto zarade – kazali su iz ove banke.
U ovom dijelu CKB, kako su kazali, ne odobrava izuzetke.
– Tako da u našem portfoliju nemamo rizik od takvih plasmana – objasnili su iz CKB.
I iz Prve banke su istakli da ne odobravaju klijentima zaduženje za kredit veće od 50 odsto njihove zarade.
Koliko je bitno da klijenti budu zaduženi do nivoa da mogu da servisiraju obaveze, pokazuje i podatak da je u posljednje vrijeme počeo da raste nivo loših kredita, uglavnom kao posljedica pandemije kovida-19.
Rast
Kako je Pobjeda nedavno pisala, za pola tekuće godine loši krediti u Crnoj Gori su porasli sa 4,72 na 5,11 odsto. Podaci pokazuju da rast bilježe i druge zemlje na Zapadnom Balkanu i širom svijeta.
Brana za povećanje loših kredita, kako kažu u CBCG ali i Udruženju banaka, su i tri moratorijuma – dva ranije od po 90 dana i treći koji je regulator odobrio prethodne sedmice na šest mjeseci za one koji su ostali bez posla zbog pandemije ili su im zarade smanjene.
Generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković nedavno je našoj redakciji kazao da moratorijumi i mogućnost restrukturiranja kredita uz značajan grejs period, gdje se ne otplaćuju niti glavnica niti kamata, mogu da zamaskiraju kvalitet portfolija.
– Ali poznavanjem klijenata i poštovanjem standarda bankarskih, nadamo se da će se nivo loših kredita svesti na održivi nivo. Moramo u bankarstvu da vodimo računa da ne smijemo da ugrozimo kapitalne rezerve banaka. Evropska mreža za istraživanje ekonomskih i fiskalnih politika (EconPol) saopštila je da bi trebalo samo petina zajmova da se ne otplaćuje u bankama EU za brisanje njihovih rezervi – kazao je ranije Pejaković.
