Potpuni oporavak prije 2022. samo u Srbiji, Litvaniji i Turskoj
Samo Srbija, Litvanija i Turska će prije 2022. godine uspjeti da vrate ekonomsku aktivnost na predpandemijski nivo iz 2019, dok će oporavak ostalih ekonomija centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CESEE) biti spor, ocjenjuje Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) u novim projekcijama.
Privredni oporavak tog regiona će, ističe WIIW, zavisiti od uspjeha u suzbijanju epidemije korona virusa bez pribjegavanja dužem zatvaranju, kao i od nastavka državnih mjera podrške.
U analizi se konstatuje da je većina zemalja CESEE izdržala prvi talas pandemije bolje od zapadne Evrope, ali da mnoge ekonomije u regionu i dalje teško trpe, posebno one koje se oslanjaju na turizam, poput Hrvatske i Crne Gore, i one koje su visoko zavisne od spoljne trgovine, kao što su manje zemlje Višegradske grupe i Slovenija.
Istorijski obimne državne intervencije širom regiona pomogle su da se djelimično neutrališu najgore ekonomske i socijalne posledice pandemije, napominje WIIW.
Ubrzani drugi talas pandemije, dodaje se dalje, rezultirao je ponovnim uvođenjem strogih mjera ograničenja, koje bi mogle da se pooštre u narednim mjesecima, što ponovni pad ekonomske aktivnosti čini gotovo izvjesnim. Srednjoročni izgledi su krajnje neizvjesni, upozorava WIIW, koji prognozira da će region CESEE ove godine zabilježiti privredni pad 4,5 procenata.
U osnovnom scenariju ovog instituta, u kojem se pretpostavlja da će efikasna vakcina za Covid-19 zauzdati pandemiju bez potrebe za dugotrajnim zaključavanjem, predviđa se da će ekonomije CESEE rasti u prosjeku za 3,1 odsto 2021. godine i za 3,3 procenta 2022.
– Čak i u ovom benignom scenariju, nivo ekonomske aktivnosti iz 2019. godine u zemljama CESEE neće biti dostignut prije 2022. godine, osim u Litvaniji, Srbiji i Turskoj, dok će Bjelorusija zabilježiti još jednu godinu recesije usped pada zbog aktuelne političke krize, piše u izvještaju o ekonomskim projekcijama WIIW-a, prenosi Tanjug.
Bečki institut smatra da postoje negativni rizici po ove prognoze, kako u kratkom, tako i u srednjoročnom periodu.
Pored potencijalnog pooštravanja mjera ograničenja u zimskim mjesecima, pandemija će, kako se navodi, ostaviti trajne posljedice u vidu depresivne tražnje za mnogim uslugama, kao što su usluge vazduhoplovstva, ugostiteljstva i rekreacije.
– Značajna dalja državna podrška će vjerovatno biti potrebna u cijelom regionu. To trebalo da bude uglavnom izvodljivo u zemljama CIE članicama EU, ali bi moglo da bude problematičnije u nekim zemljama zapadnog Balkana, kao i u Ukrajini i Moldaviji, koje imaju visok nivo javnog duga prema BDP-u, ili koje su u velikoj mjeri zavisne od spoljne pomoći, zaključuje Bečki institut, prenosi Indikator.
