Šta je PDV i kako funkcioniše

Podijeli

Sistem poreza na dodatu vrijednost (PDV) je uređen posebnim Zakonom o PDV-u, a Crna Gora ga je počela primjenjivati 2003. godine.

Ovim Zakonom se uređuje sistem poreza na dodatu vrijednost i uvodi obaveza plaćanja ovog poreza u Crnoj Gori. Predmet oporezivanja PDV je:

1. Promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu;
2. Uvoz proizvoda u Crnu Goru

Poreski obveznik je svako lice koje na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju poslovnu djelatnost, bez obzira na namjenu ili ishod te djelatnosti.

Koje su osnovne karakteristike Zakona o PDV?

• Zakon se zasniva na smjernicama iz Šeste Direktive Evropske unije.
• Oporezivanje prometa proizvoda i usluga vrši se prema mjestu potrošnje, primjenom principa odredišta, odnosno destinacije.
• Izvoz proizvoda je oslobođen plaćanja PDV (primjenjuje se nulta stopa), a uvoz proizvoda je oporezovan i ima isti tretman kao domaći proizvodi na domaćem tržištu.
• Poreska obaveza se utvrđuje prema fakturnom metodu, odnosno metodu odbitka “poreza na porez”.
• Poreski obveznik sam utvrđuje poresku obavezu na način što svoju poresku obavezu, na ime obavljenog prometa proizvoda i usluga umanjuje za iznos obračunatog, odnosno plaćenog PDV-a pri nabavci proizvoda i usluga ili pri uvozu proizvoda.
Šta je predmet oporezivanja?

• Porez na dodatu vrijednost se obračunava i plaća na:
– isporuke proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu;
– uvoz proizvoda.
• Uvoz motornih vozila (novih i upotrebljavanih) podliježe plaćanju PDV po stopi od 21%.
• Promet upotrebljavanih putničkih automobila, motocikala i plovnih objekata, za koje poreski obveznik pri nabavci nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV, ne podliježe plaćanju PDV-a. U tom slučaju plaća se poseban porez po stopi od 5% koji plaća kupac.
• Promet zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog i neizgrađenog), ne podliježe plaćanju PDV-a.
Koje su poreske stope?

• U primjeni su dvije pozitivne poreske stope:
– standardna stopa od 21%, i
– snižena stopa od 7%.

Nulta stopa se primjenjuje za: izvozne transakcije i isporuke ljekova i medicinskih sredstava koji se finansiraju iz sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Koji se proizvodi i usluge oporezuju po sniženoj stopi?

• Po sniženoj stopi od 7% oporezuju se:

– osnovni proizvodi za ljudsku ishranu (mlijeko, hljeb, mast, ulje i šećer);
– ljekovi, uključujući i ljekove za upotrebu u veterini, osim ljekova koji se izdaju na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje;
– ortotička i protetička sredstava, kao i medicinska sredstva koja se hirurški ugrađuju u organizam, osim medicinskih sredstava koja se izdaju na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje;
– udžbenici i nastavna sredstva;
– knjige, monografske i serijske publikacije;
– usluge smještaja u hotelima, motelima, aparthotelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama;
– voda za piće, osim flaširane;
– dnevna i periodična štampa, osim štampe koja u cjelini ili većim dijelom uključuje reklamne sadržaje;
– usluge javnog prevoza putnika i njihovog ličnog prtljaga;
– usluge javne higijene;
– pogrebne usluge i proizvodi povezani sa tim uslugama;
– autorska prava i usluge iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti;
– autorska prava iz oblasti nauke i umjetničkih predmeta, zbirki i antikviteta;
– usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, zabavne parkove, izložbe, zoološke vrtove i slične kulturne i sportske priredbe, osim onih za koje je propisano oslobođenje od plaćanja PDV;
– usluge upotrebe sportskih objekata u neprofitne svrhe;
– stočna hrana, đubriva, sredstva za zaštitu bilja, sjeme za reprodukciju, sadni materijal i priplodna stoka.

Koja su poreska oslobođenja?

• Zakonom je predviđeno više vrsta oslobođenja od plaćanja PDV i ista se odnose na usluge od javnog interesa, uvoz proizvoda, kao i određena specifična oslobođenja.

• Usluge od javnog interesa oslobođene od plaćanja PDV, obuhvataju:
– javne poštanske usluge, zdravstvene usluge, usluge iz oblasti socijalne zaštite, usluge obrazovanja, usluge iz oblasti kulture, sportske usluge, usluge javnog radiodifuznog servisa, vjerske usluge i usluge koje obavljaju nevladine organizacije.

• Uvoz proizvoda, oslobođen od plaćanja PDV, obuhvata:
– uvezene proizvode koji su oslobođeni plaćanja carine, a koji su namijenjeni za službene potrebe diplomatskih, konzularnih predstavništava i međunarodnih organizacija i članovima tih organizacija, pod uslovima propisanim međunarodnim konvencijama;
– proizvode koji se u Crnu Goru unose u okviru tranzitnog carinskog postupka;
– usluge u vezi sa uvozom proizvoda, ako je njihova vrijednost uključena u poresku osnovicu (posredni troškovi kao što su provizije, troškovi ambalažiranja, prevoza i osiguranja, koji nastanu prilikom uvoza proizvoda do prvog odredišta u Crnoj Gori);
– proizvode koji su namijenjeni da se: podnesu na uvid carinskom organu i kada je dozvoljeno njihovo privremeno čuvanje, u skladu sa carinskim propisima; da se unesu u slobodnu carinskuzonu, odnosno u slobodno carinsko skladište;
– za njih započne postupak carinskog skladištenja ili postupak uvoza radi izvoza po sistemu odlaganja.

• Ostala oslobođenja od PDV, odnose se na:
– usluge osiguranja i reosiguranja;
– promet nepokretnosti (osim novoizgrađenih);
– finansijske usluge;
– usluge davanja u zakup stambenih prostorija duže od 60 dana;
– zlato i druge plemenite metale, banknote i kovanice koje uvozi Centralna banka Crne Gore;
– usluge igara na sreću i zabavnih igara.

Koji je poreski period?

• Period za koji se obračunava i plaća PDV je kalendarski mjesec.
• Poreski obveznik je dužan da poresku obavezu iskaže u mjesečnoj prijavi za obračun PDV-a. Ova prijava se podnosi do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, kada se i plaća poreska obaveza.
• PDV kod uvoza se plaća istovremeno kada se plaća i carina (PDV čini dio carinskog duga).

Kada se vrši povraćaj “viška” PDV-a

• Poreskom obvezniku kome je izlazni PDV manji od ulaznog, “višak” PDV-a se vraća u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave za obračun PDV.
• Poreskom obvezniku – pretežnom izvozniku, čiji prihodi iz inostranstva čine više od 51% njegovih ukupnih prihoda i poreskom obvezniku koji u više od tri uzastopna poreska perioda iskazuje “višak” PDV, razlika PDV se vraća u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave za obračun PDV.
• Ako je poreskom obvezniku istekao rok za plaćanje drugih poreza, “višak” PDV mu se umanjuje za iznos poreskog duga.
Koji se posebni postupci (šeme) mogu koristiti za obračunavanje PDV?

• Zakonom su predviđene posebne šeme za utvrđivanje PDV, za:

– male preduzetnike,
– poljoprivrednike,
– putničke agencije, i
– posrednike u prodaji upotrebljavanih proizvoda, umjetničkih predmeta, kolekcija i antikviteta.

• Mali preduzetnici, koji za poslednjih 12 mjeseci ostvare promet proizvoda, odnosno usluga u vrijednosti koja ne prelazi, odnosno nije vjerovatno da će preći iznos od 18.000 €, nijesu po Zakonu dužni da se registruju za plaćanje PDV. Ukoliko se ta lica po svojoj volji prijave za registraciju za plaćanje PDV dužna su da u tom sistemu ostanu tri godine.
• Poljoprivrednici (koji nijesu obveznici PDV) imaju pravo na paušalnu naknadu u visini od 5% prodajne cijene svojih prozivoda (za ovaj iznos priznaje se poreski kredit poreskom obvezniku koji je izvršio nabavku poljoprivrednih proizvoda).
• Putničke agencije i organizatori putovanja koji rade u svoje ime, a tom prilikom koriste proizvode i usluge drugih poreskih obveznika, mogu se opredijeliti da PDV obračunaju po posebnoj šemi. Prilikom utvrđivanja poreske obaveze, putnička agencija nema pravo na odbitak PDV koji zaračunavaju drugi poreski obveznici prilikom isporuke proizvoda, odnosno usluga neposredno putniku.
• Posrednici koji prodaju ili kupuju upotrebljavane prizvode, umjetničke predmete i antikvitete mogu obračunavati PDV po posebnoj šemi. Period obračunavanja PDV ne može biti kraći od 24 mjeseca, a preprodavac ne smije na računima koje izdaje, iskazati PDV.

Izvor: Poreska uprava CG