Mađarska i Poljska blokirale dugoročni budžet EU-a i plan za oporavak

Podijeli

Mađarska i Poljska su u ponedjeljak blokirale donošenje dijela paketa o sedmogodišnjem budžetu EU-a i plana za oporavak, jer se ne slažu s mehanizmom kojim se evropska sredstva uslovljavaju vladavinom prava, saznaje se od njemačkog predsjedništva.

Ambasadori država članica su potvrdili kvalifikovanom većinom kompromis o mehanizmu uslovljensoti, koji se službeno naziva uredba o zaštiti budžeta EU. Ta je odluka poslata na usvajanje državama članicama pisanim postupkom.

Njemačko predsjedništvo navodi da je “načelno” postignut dogovor i o VFO-u i paketu za oporavak, ali da su “dvije članice izrazile rezerve jer se protive jednom elementu cijelog paketa, ali se ne protive VFO-u kao takvom”, prenosi Hina.

Što se tiče odluke o vlastitim prihodima budžeta EU-a, nije bilo konsenzusa predstavnika svih zemalja članica, tako da se nije mogao pokrenuti pisani postupak donošenja odluke, dodaje njemačko predsjedništvo, koje nigdje ne navodi da je riječ o Mađarskoj ili Poljskoj. Međutim, jasno je da je riječ o tim zemljama jer su njihovi čelnici sami najavili blokadu.

Mađarska i Poljska su najavile da neće podržati dogovoreni paket ako se ostane pri dogovorenom tekstu u uslovljenosti vladavinom prava.

Kriza u najavi

Mađarski i poljski veto mogao bi EU dovesti u veliku krizu, usred već postojeće zdravstvene krize uzrokovane pandemijom korona virusa.

Čelnici zemalja članica Evropske unije postigli su u julu politički dogovor o novom sedmogodišnjem budžetu za razdoblje od 2021. do 2027. godine u vrijednosti 1.074 milijarde eura i planu za oporavak od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijarde bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to više od 1.800 milijardi eura.

Da bi se taj politički dogovor mogao početi sprovoditi, potrebno je obaviti zakonodavni postupak, što je posao Vijeća i Evropskog parlamenta.

U pregovorima između Vijeća i Parlamenta koji su trajali sedmicama najteža pitanja bila su uslovljavanje evropskih sredstava vladavinom prava, kao i zahtjevi Parlamenta da se povećaju sredstva za ključne evropske programe. Zemlje članice nisu pristajale na povećanje sredstava, jer bi to značilo ponovno otvaranje paketa koji je teškom mukom dogovoren na samitu čelnika EU u julu.

Postignute kompromise u pregovorima trebalo bi da potvrde i Vijeće i Parlament da bi odluke mogle stupiti na snagu.