Muke građevinskih kompanija u doba pandemije: Nedostaju radnici i materijal, otežana komunikacija sa vlastima
Negativni efekti pandemije koronavirusa na poslovanje preduzeća u građevinarstvu ogledali su se u nedostatku radne snage i otežanom snabdijevanju građevinskim materijalom i opremom, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
Na sjednici Odbora Udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala, koja je u petak održana online, saopšteno je da je smanjen i broj zaposlenih koji izvode radove, što je za posljedicu imalo prolongiranje rokova.
„Šansu za oporavak u ovoj godini, kao i za dalji razvoj u narednim, predstavljaju započeti kapitalni projekti. Posebno ohrabruju najave da će se nastaviti sa realizacijom novih velikih infrastrukturnih projekata u oblasti energetike, putne i komunalne infrastrukture“, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu PKCG.
Predstavnici sektora građevinarstva su ocijenili da je projekat Hiljadu plus značajan za održavanje građevinskog sektora do dolaska boljih vremena.
Predstavnik kompanije „Čelebić“, Miroljub Vojinović, ocijenio je da je poslovno okruženje pretpjelo značajne posljedice zbog pandemije Covid-19, što će se odraziti na građevinski sektor.
Prema njegovim riječima, primjetna je usporenost u komunikaciji sa državnom administracijom, zbog čega smatra da PKCG treba da inicira razgovore kako bi se situacija u tom segmentu unaprijedila.
„Zatvaranje granica se negativno odrazilo na kadar u građevinskim kompanijama, koje koriste usluge radnika iz okruženja“, naveo je Vojinović.
On je komentarisao i odluku o skraćenju radnog vremena i ograničavanju kretanja, jer to, kako smatra, doprinosi padu produktivnosti, većim gužvama u saobraćaju i prodavnicama.
Predsjednik Odbora, Mile Gujić, kazao je da je saglasan sa ocjenama predstavnika kompanije „Čelebić“ i dodao da rad od kuće i odsustvo zbog bolesti zaposlenih prave “ogroman pritisak” na poslovanje.
„Moramo izvući pouke iz ove situacije i da preko Komore ubrzamo komunikaciju i procedure državne administracije prema građevinskim kompanijama“, rekao je Gujić.
On je, govoreći o situaciji na tržištu, naveo da postoji interesovanje za kupovinu stanova, ali u manjem obimu nego prošle godine.
Sekretar Odbora, Balša Rakčević, ocijenio je da će usvojene izmjene i dopune Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ubrzati procese koje su privrednici identifikovani kao biznis barijere u ranijem periodu.
„Značajno su skraćeni rokovi izmjena važećih planskih dokumenata do donošenja plana generalne regulacije. Privrednici su oslobođeni i plaćanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta kada je u pitanju građenje objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje, kao i za hotele sa najmanje četiri zvjezdice“, dodali su iz PKCG.
Odbor je dao i određene preporuke, između ostalog da se razmotri mogućnost uvođenja programa podrške koji će doprinijeti supstituciji uvoza građevinskog materijala revitalizacijom postojećih objekata i opreme i nabavkom nove, čime bi se omogućila valorizacija raspoloživih resursa.
„Takođe, treba raditi na afirmaciji Zakona o privatno-javnom partnerstvu, kako bi na taj način animirali domaće i strane kompanije da učestvuju u finansiranju i izgradnji kapitalnih državnih projekata“, smatraju članovi Odbora.
Oni su poručili i da treba raditi na afirmisanju i promociji deficitarnih zanimanja u sektoru građevinarstva, u cilju smanjenja nezaposlenosti, kao i zavisnosti od radne snage iz inostranstva.
Predstavnici sektora građevinarstva su na sjednici razmotrili i Program rada za narednu godinu, u kojem su data najvažnija pitanja i zadaci kojima će se baviti.
Odbor će, između ostalog, pratiti implementaciju Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, razmotriti novu metodologiju izdavanja licenci za preduzeća u oblasti građevine, postupak legalizacije, kapitalne investicije, projekte Evropske unije (EU).
