EU uvodi pravo zaposlenog da se nakon radnog vremena ne javlja šefu

Većina članova Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Evropskog parlamenta usvojila je rezoluciju kojom se traži da članice EU moraju osigurati radnicima “pravo na efikasno prekidanje veze”, odnosno prestanak komunikacije nakon isteka radnog vremena te pozvala Evropsku komisiju i na pripremu direktive budući da to pitanje nije eksplicitno inkorporirano u pravo EU.

Za rezoluciju o ovom pitanju koje se nametnulo s povećanim brojem radnika od kuće uslijed pandemije koronavirusa, glasao je 31 član Odbora, dok ih je 6 bilo protiv, a 18 suzdržano, prenosi Poslovni dnevnik.

U objašnjenjima za ovakvu inicijativu pozivaju se i na stavove zastupnika u Evropskom parlamentu koji takođe ukazuju na sve izraženiju potrebu da mogućnost isključivanja s posla bude temeljno pravo, da radnicima bude dopušteno da se bez ikakvih posljedica mogu suzdržati od radnih zadataka, telefonske i komunikacije putem e-maila nakon isteka radnog vremena.

Prema podacima Evropske fondacije za poboljšanje radnih i životnih uslova Eurofound, od izbijanja pandemije u članicama EU više od trećine zaposlenih radi od kuće.

Činjenica je da je i prije pandemije digitalizacija otvorila sve više prostora za mobilnost i seljenje posla izvan kancelarija i njegovo obavljanje u bilo koje vrijeme, kao i da se kroz nacionalne regulative i kolektivne ugovore već provlači ova problematika, no tek sada se ozbiljnije otvara pitanje utvrđivanja granice između posla i privatnog života na nivou cijele EU.

Kultura “uvijek uključenosti” i sve veće očekivanje da bi radnici trebalo da budu dostupni u bilo kojem trenutku mogu negativno uticati na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit, tvrdi Odbor za zapošljavanje.

• O potrebi balansa privatnog i poslovnog u uslovima rada na daljinu čitajte u posebnom tekstu Investitora

Jedinstven evropski pravni okvir ne postoji, a prvi idući korak u ugrađivanju ove rezolucije u regulativu biće izglasavanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u januaru iduće godine, a nakon odobrenja zastupnika biće upućena EK i članicama EU kako bi bila ugrađena u njihove regulative.

Na evropskom nivou procjenjuje se da su u vrijeme pandemije oko 20% zaposlenih i 14% zaposlenica poslodavci kontaktirali u slobodno vrijeme, a postotak raste s visinom funkcije zaposlenog.

Najviše je ‘labavo’ radno vrijeme izraženo u sektoru nekretnina i komunikacija, no obuhvata i razna administrativna i tehnička zanimanja, prenosi Poslovni dnevnik.