Armija državnog aparata: Nova Vlada još nije prebrojala zaposlene, pa ne zna ni koliki je višak

Optimizacija javne uprave i smanjenje troškova budžetskih izdataka za funkcionisanje uprave su prioriteti rada Vlade, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Iz ovog resora nijesu precizirali kada će Vlada pokrenuti smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru i na koji način će biti riješeno pitanje viška radne snage. Iz Sindikata uprave i pravosuđa i Sindikata državnih službenika i namještenika poručili su da očekuju brzi prijem i razgovor sa premijerom povodom ove teme, kako bi se upoznali sa namjerama Vlade.

“Optimizacija javne uprave i smanjenje troškova budžetskih izdataka za funkcionisanje uprave su prioriteti rada nove Vlade. Cilj nam je da u narednom periodu definišemo aktivnosti i mjere, utvrdimo tačan broj zaposlenih, te definišemo realne indikatore za naredni period, vodeći računa o svim aspektima ovog procesa”, kazali su iz Ministarstva javne uprave, na čijem čelu se nalazi ministarka Tamara Srzentić.

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa pri Savezu sindikata Crne Gore Nenad Rakočević kazao je Pobjedi da je upoznat sa planom Vlade za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, odnosno u javnoj upravi i da su tražili sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. Kako je kazao, očekuju brzi prijem i razgovor povodom ove, kao i ostalih važnih tema.

“U samom ekspozeu prije izglasavanja Vlade je najavljena racionalizacija i reorganizacija javne uprave. Sindikat uprave i pravosuđa CG je jedini sindikat koji je uspio da pri optimizaciji javnog sektora, odnosno reformi javne uprave u mandatu prošle vlade implementira svog predstavnika u radnoj grupi za donošenje mjera optimizacije, gdje smo uticali da niko mimo svoje volje ne dobije prekid radnog odnosa”, istakao je Rakočević.

Prošla vlada je, kazao je on, samim tim mjerama priznala da postoji višak zaposlenih, a u periodu nakon izbora zaposlila je veliki broj ljudi u državnoj upravi, što upućuje na potpunu dijametralnost.

“Ukoliko se za taj broj koji su zaposleni u periodu poslije izbora bude dokazalo da je nezakonito primljen, i ukoliko ta kategorija zaposlenih bude ugrožavala budžet opredijeljen za plate ostalih zaposlenih u javnoj upravi, nećemo sadašnjoj Vladi praviti problem povodom najave otpusta u tom pravcu”, kazao je Rakočević, poručujući da će se za sve koji su ranije i u skladu sa zakonom primljeni u radni odnos, boriti itekako za njihova prava.

Predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika pri Uniji slobodnih sindikata Tamara Goliš kazala je Pobjedi da još nijesu ništa preduzimali, ali će svakako tražiti sastanak kod premijera kako bi bili upoznati sa namjerama nove Vlade.

“Ne znam šta se konkretno radi u Opštini Tivat. Kad je u pitanja smanjivanje zaposlenih, zna se zakonska procedura. Da se uradi plan, da se ocijeni ko je tehnološki višak, da se za te ljudi odredi otpremnina i u tom zakonskom postupku ako se sve odvija onda je u redu. U svakoj lokalnoj samoupravi ima nekih specifičnosti”, kazala je Goliš.

Ona je dodala da su za sindikat veoma važne i najavljene izmjene Zakona o službenicima i namještencima.

“Izmjene ovog zakona su podnijete na inicijativu pet poslanika i one se, kako sam upoznata, odnose na uslove zapošljavanja rukovodnog kadra, ali, svakako, svi ti zakoni su zreli za širu izmjenu”, kazala je Goliš.

Reforma uprave

Premijer Krivokapić je 2. decembra, predstavljajući program Vlade u parlamentu, saopštio da će se zalagati za temeljnu reformu javne uprave s akcentom na optimizaciju kadrova i troškova, profesionalizaciju službeničkog sistema, unapređenje kvaliteta upravnih usluga i jačanje sistema odgovornosti na svim upravnim nivoima.

“Transformacija partitokratskog sistema u meritokratski zahtijevaće punu posvećenost svih elemenata tog sistema, efikasniji rad i snažniji sistem odgovornosti. Radna mjesta u državnim organima moraju postati dostupna svim građanima, a njihovo popunjavanje mora biti utemeljeno na kompetencijama kandidata. Crnogorska administracija mora težiti ispunjavanju principa koji karakterišu tzv. ,,evropski administrativni prostor“. To podrazumijeva usvajanje i implementaciju najboljih upravnih praksi EU zemalja, kako bi državni organi postali istinski servis građana i privrede”, kazao je Krivokapić u svom ekspozeu.

On je ocijenio i da je administrativni aparat preglomazan i neefikasan.

“Javnu upravu, na svim nivoima, karakterišu neefikasnost, politizacija i glomaznost. Broj institucija javnog sektora permanentno se povećava, dok odgovornost za ostvarene rezultate gotovo da ne postoji. Radna mjesta u administraciji, naročito na rukovodećim pozicijama, dostupna su isključivo partijskim kadrovima, nauštrb stručnosti i kompetentnosti”, ocijenio je Krivokapić u svom ekspozeu.

Prema njegovim riječima, meritokratski sistem zapošljavanja i napredovanja u državnim organima je, za vrijeme prošle vlasti, postojao samo u propisima, dok je u praksi dominirao partijski princip ,,terenskog prepoznavanja“.

“Prekomjerni budžetski izdaci za funkcionisanje uprave opterećuju javne finansije, a kvalitet upravnih usluga ostaje upitan”, naveo je premijer u svom ekspozeu.

Efekti optimizacije

Prethodna Vlada je u julu 2018. godine donijela Plan optimizacije javne uprave za period do kraja ove godine. Iz novog Ministarstva javne uprave su saopštili da će u narednom periodu uraditi i analizu efekata sprovođenja ovog plana optimizacije koji je donijela bivša izvršna vlast, a koji obuhvata kako centralni, tako i lokalni nivo i sprovodi se do kraja tekuće godine.

“Do kraja prvog kvartala naredne godine očekuje se izrada izvještaja o realizaciji ovog dokumenta za period jul”, decembar 2020, sa posebnim osvrtom na cjelokupni period sprovođenja ovog dokumenta – kazali su iz Ministarstva javne uprave.

Nije precizirano da li je i za koliko smanjen broj zaposlenih u javnom sektoru u prethodne dvije i po godine od donošenja ovog plana optimizacije, kao ni koliko je trenutno zaposlenih u javnom sektoru.

Iz tog resora Vlade nijesu precizirali ni kada će Vlada pokrenuti smanjivanje broja zaposlenih u javnoj upravi i državnim preduzećima i na koji način će to uraditi, kao ni odgovorili na pitanje da li imaju procjenu koliki je višak zaposlenih u javnom sektoru.

Iz Ministarstva javne uprave nijesu odgovorili ni što je predviđeno za zaposlene koji će biti višak i ostati bez posla, odnosno na koji će način biti zbrinuti i da li će eventualno dobiti otpremnine ili mogućnost dobijanja kredita za započinjanje biznisa.

Pobjeda podsjeća da su se u prethodnom periodu, kako je saopštavano iz prethodne Vlade, na javne pozive za sporazumni prestanak radnog odnosa zaposlenih i dobijanje otpremnine mogli prijavljivati zaposleni u službi državnog organa, organa državne uprave, suda, državnom tužilaštvu, fondu, kao i u drugim organima osnovanim u skladu sa zakonom. Mogli su se prijaviti i zaposleni u organu lokalne uprave, organu i službi lokalne samouprave, u nezavisnom ili regulatornom tijelu, kao i zaposleni u ustanovi čiji je osnivač država ili lokalna samouprava.

Mogli su se prijavljivati i zaposleni u agenciji, privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu države ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili vrši javna ovlašćenja, zaposleni u agenciji, privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu lokalne samouprave ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač lokalna samouprava ili vrši javna ovlašćenja, kao i osobe u službi u Vojsci Crne Gore i policijski službenici.

Bilo je predviđeno da zaposleni može da ostvari pravo na otpremninu u visini do 50 odsto mjesečne bruto zarade za svaku godinu radnog staža, s tim da iznos otpremnine nije mogao biti veći od 15 bruto zarada zaposlenog.

Zaposleni koji je ispunjavao uslove za odlazak u penziju i ako mu do 67 godina života nedostajalo do dvije godine, mogao je ostvariti pravo na otpremninu u iznosu do šest bruto zarada.
Visina bruto zarade određivala se kao prosječan iznos posljednje tri zarade koje su zaposlenom pripadale prije isplate otpremnine.