Kako se ponašati u kriznim situacijama: 6 pravila dobrog PR-a
Ovih dana, ako ne i mjeseci, smo svjedoci prilično konfuzne javne komunikacije pojedinih državnih organa i pojedinaca na veoma važne društvene teme.
Svaki pojedinačni događaj koji je skrenuo pažnju javnosti trebalo bi, po pravilu, da bude praćen kvalitetnim komunikacijama od strane nadležnih, a dugogodišnji službenik u PR-u Milica Lekić iz Podgorice napravila je nekoliko zapažanja o svemu tome.
“I sama ih, kao neko ko se bavi odnosima sa javnošću, pravim, i zahvalna sam kad mi neko ukaže na propuste. U svakom slučaju, možda bude od koristi”, napisala je Milica i portal Investitor cijeni da su zaslužila da budu prenijeta integralno:
1. NE izlazite na pres ili u javnost kad nijeste sigurni odluku i kad je nijeste provjerili sa ključnim stakeholderima. Doći ćete u situaciju da sami sebe demantujete, kao što se desilo oko ponovnog uvođenja radne nedjelje.
2. NE izlazite na pres ako nemate posložene ključne teze i odgovore na sasvim prirodna i očekivana potencijalna pitanja. Doći ćete u situaciju da naknadnim dopunama, izmjenama i korekcijama napravite komunikacioni haos, kao što se desilo sa novim zdravstvenim mjerama pred novogodišnje praznike, a i sa MA.
3. NE koristite: zvanične mailove treće strane za politička prepucavanja; provokacije i kolokvijalne izraze u zvaničnoj komunikaciji ispred državnih organa; i generalno naučite da (ne)poštovanjem u zvaničnoj komunikaciji šaljete poruku o sebi i svom kapacitetu (ili nedostatku istog) da sopstveni temperament i lične frustracije držite pod kontrolom u javnom diskursu.
4. NE koristite isključivo društvene mreže za saopštavanje monumentalno važnih informacija za jednu državu. Mreže su u takvim slučajevima dopuna, nikako osnovni kanal komunikacije. Izgledaćete neozbiljno. Slučaj informisanja javnosti o zaduženju od 750 miliona putem tvitera ostaće školski primjer katastrofalne komunikacione greške.
5. NE koristite TW za saopštavanje informacija koje se moraju elaborirati. Tviter, sa svojim tehničkim ograničenjem u broju karaktera, onemogućava da sa javnošću iskomunicirate na temu za koju unaprijed znate da će odmah otvoriti dosta dodatnih pitanja.
6. NE blokirajte neistomišljenike na stranicama državnih organa na mrežama. Vi predstavljate instituciju/ustanovu, a ne sami sebe, i takav potez smatra se nedostatkom kapaciteta da podnesete drugačije, ali i nedostatkom osnovnih znanja o tome da su društvene mreže dvosmjerni kanal komunikacije.
Evo par zapažanja o ključnim greškama u zvaničnoj komunikaciji. I sama ih, kao neko ko se bavi odnosima sa javnošću,…
Posted by Milica Lekic on Monday, January 11, 2021